Od:
Do:

U Kalinovcu blagoslovljena nova kapela Majke Božje Žalosne

U Kalinovcu blagoslovljena nova kapela Majke Božje Žalosne

KALINOVAC, 15. 9. 2010.

U prigodi blagdana Gospe Žalosne u srijedu 15. rujna u Kalinovcu pored Đurđevca održana je svečanost blagoslova novoizgrađene kapele Majke Božje Žalosne.

U prisutnosti mnogih vjernika, svečanost je održana na raskrižju Kolodvorske ulice i Ulice Grgura Karlovčana gdje je kapelu blagoslovio domaći župnik i dekan preč. Mladen Gorupić.

Nakon blagoslova, svečanost je nastavljena misnim slavljem koje je predvodio preč. Gorupić u zajedništvu sa župnikom iz Podravskih Sesveta i dušobrižnikom Marijine legije vlč. Krunoslavom Kefeljom i župnikom iz Ferdinandovca vlč. Nikolom Benkom, te uz sudjelovanje bogoslova Daria Paviše. U homiliji je vlč. Kefelja bio nadahnut mukom Blažene Djevice Marije Žalosne i mukom svih današnjih žena koje su izgubile svoje sinove i kćeri, te se osvrnuo na sedam Marijinih patnji uzrokovanih probadanjem njenog srca sa sedam britkih mačeva boli i patnju jedne majke za vrijeme I. svjetskog rata koja je izgubila sina, a svoju neutaženu bol uspjela je zatomiti u crkvi pred kipom Majke Božje Žalosne.

Misno slavlje uzveličao je crkveni zbor pod vodstvom s. Karmen i orguljaša Mladena Rogoza. Na kraju slavlja župnik Gorupić izrazio je zadovoljstvo što je nova kapela podignuta riječima psalma "Ako Gospodin kuće ne gradi, uzalud se muče graditelji, ako Gospodin grad ne čuva uzalud stražar bdije", te zahvalio svim dobrotvorima koji su sudjelovali u izgradnji kapele. Među nazočnima bili su i načelnik Općine Kalinovac Branko Sobota, župni vijećnici, te mnogi Kalinovčani koji žive izvan župe. Nakon svečanosti, u obiteljskoj kući župne vijećnice Jelice Štefanić održan je domjenak.

Prvobitna kapela Majke Božje Žalosne u Kalinovcu na raskrižju Kolodvorske ulice i Ulice Grgura Karlovčana sagrađena je za vrijeme župnika vlč. Martina Galovića 1897. godine „obzidavanjem“ prostora oko zidanog stupa kipa Majke Božje Žalosne posuđenim iz susjednog mjesta Đurđevca. Već iste godine župnik Galović naručio je za novu kapelu novi kip Majke Božje Žalosne u majstorskoj kiparsko–pozlatarskoj radionici Sodič–Richard u Koprivnici u kojoj je mladi kipar Anton Richard zet kipara i pozlatara Martina Sodića u jednom komadu isklesao vrlo kvalitetan kip visok 74 cm. Samo zdanje kapele bilo je veličine 3 x 2 metra, skromnog izgleda bez prozora, zvonika i ukrasa. Kapela je do 2010. godine više puta obnavljana zbog velike vlage i otpadanja žbuke. Novim uređenjem Kalinovca, kapela je bila ukopana novim slojem zemlje, te je postala niska, vlažna i nezgrapna. Odlukom župnog vijeća i odobrenjem župnika Gorupića kapela je porušena 20. svibnja 2010. godine.

Izgradnja nove kapele počela je 3. lipnja na svetkovinu Tijelova blagoslovom temeljnog kamena od strane župnika Gorupića. Temelji nove kapele postavljeni su na prostoru stare kapele s nešto većim dimenzijama koji iznose 3 x 4,1 x 3 m. Kapela ima s istočne strane stakleni križ ugrađen u zid, a sa sjeverne i južne strane prozore s vitrajima gdje sjeverni vitraj simbolizira Muku Isusovu, a južni vitraj probodeno Srce Marijino. Vitraji su izrađeni u umjetničkoj staklo-keramičkoj radionici u Bjelovaru, vlasnika Darka Vilupeka. U zvonik kapele ugrađeno je zvono promjera 28 cm, rad ljevaonice umjetnina i crkvenih zvona Tržec iz Zagreba koje je darovala Općina Kalinovac. Unutrašnjost kapele i predprostor popločeni su kamenim pločama. U hrastova vrata kapele ugrađena su dva reljefa koji simboliziraju navještenje i uznesenje Blažene Djevice Marije, rad poznate samouke umjetnice iz Kalinovca Ljubice Matulec. Sve građevinske radove na kapelici vodio je i radio zidarski obrtnik u mirovini Tomislav Štefanić. Kapelica, vrijednosti 100.000 kn, izgrađena je dobrovoljnim novčanim prilozima i radom vjernika donjega kraja Kalinovca, poduzetnika i dobrotvora. Gradnju kapele vodila je župna vijećnica Jelica Štefanić uz potporu odbora za gradnju kapele koji se sastojao od članova župnoga vijećnika i župnika.

Iz stare u novu kapelu preneseni su vrlo vrijedan kip Majke Božje Žalosne iz 1897. godine, rad Antona Richarda iz Koprivnice, moći svetaca i replika kipa «Praškog Isuseka» iz Praga, te vječno svjetlo koje je u staru kapelu prenijeto iz župne crkve.

Nenad Erdelec