LEPOGLAVA, 5. 12. 2014.

U Lepoglavi su u petak 5. prosinca predstavljene dvije knjige vezane uz djelovanje Pavlinskog reda u Hrvatskoj.

U okviru proslave župnog blagdana i Dana grada Lepoglave u Gradskoj knjižnici pavlina Ivana Belostenca predstavljene su monografija "Tragom Crne Gospe" autora pavlina o. Marka Kornelija Glogovića i Polone Jurinić, te knjiga "Svetice" Polone Jurinić o pavlinskom samostanu i crkvi Rođenja BDM u Sveticama nekad i danas.

U knjizi "Tragom Crne Gospe" o. Glogović iznosi temelje, osnovne značajke i specifičnosti pobožnosti i ljubavi pavlina prema Majci Božjoj kroz stoljeća djelovanja Reda u svijetu i Hrvatskoj. Ta je pavlinska pobožnost prema Bogorodici zapisana i u Konstitucijama reda, pa ne čudi što se trajno razvijala i zadržala u djelovanju pavlina na svim prostorima. O. Glogović u knjizi podsjeća i na sam osnutak Pavlinskog reda u Ostrogonu u 13. stoljeću i njegovo djelovanje u više europskih država kroz pavlinske samostane i crkve koje su se uglavnom razvile u marijanska svetišta. Stotinjak samostana nije preživjelo turska razaranja i reformaciju, prolivena je kroz stoljeća krv nebrojenih pavlinskih mučenika, a do današnjih dana opstalo je samo nekoliko samostana, od kojih je četiri u Hrvatskoj. Knjiga se također osvrće na poljsko pavlinsko svetište na Jasnoj Gori u Čenstohovi kao središte kulta Bogorodice i polazište novog razdoblja u Redu pavlina koji su svugdje gdje su djelovali osnivali samostane i crkve na čast Majke Božje, a osobito među slavenskim narodima. Autor iznosi i marijanske molitve koje su razvijali pavlini, među kojima su i manje poznati zazivi Bogorodici, za koju su smatrali da je spasila Red od propasti i potpunog ugasnuća. O. Glogović govori i o hrvatskoj marijanskoj pobožnosti danas te predstavlja današnje pavlinske samostane u Hrvatskoj, koji su marijanska svetišta, mjesta okupljanja i molitve, posvećena Majci života i zaštitnici nerođenih.

Autorica Polona Jurinić predstavlja podrobnije grad Čenstohovu sa svetištem Jasna Gora u južnoj Poljskoj te slijedi trag Majke Božje Čenstohovske u Hrvatskoj, Sloveniji i Bačkoj. Pavlinski red uz duhovni život posebice je njegovao umjetničko stvaralaštvo te je dao značajan doprinos na području slikarstva, arhitekture i glazbe. Pavlinska umjetnička djela stečevina su kako hrvatske, tako i europske kulture. U pavlinskoj ikonografiji istaknuto mjesto pripada kultu Crne Gospe s Jasne Gore, koja se na slikama prikazuje na osobit način raskošno oslikana i ukrašena. Knjiga donosi povijesni prikaz uglavnom hrvatskih svetišta u kojima su se nalazile ili se još uvijek čuva 15 slika – kopija čuvene izvorne čudotvorne slike Majke Božje Čenstohovske – u isto toliko pavlinskih samostana, među kojima prvo i najznačajnije mjesto zauzima Lepoglava kao duhovno i kulturno središte hrvatskih pavlina u čijoj se nekad pavlinskoj, a danas župnoj crkvi nalazi velika oltarna slika Majke Božje Čenstohovske.

Gradonačelnik Marijan Škvarić u pozdravnoj riječi okupljenima na predstavljanju naglasio je da se o Lepoglavi ne može govoriti bez njezine povezanosti s pavlinima, koji su u ovom kraju razvijali ne samo vjeru, nego i kulturu, znanje i obrazovanje - sve ono što čini jedan narod.

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak zaželio je da ove knjige obogate vjerski i kulturni život grada i župe Lepoglave te svakog pojedinačno. Podsjetio je da je toga dana prije 63 godine iz lepoglavskog zatvora nakon petogodišnjeg sužanjstva u kućni pritvor odvezen blaženi Alojzije Stepinac.

Provincijal o. Glogović podsjetio je da su pavlini stoljećima radili na duhovnom, vjerskom i kulturnom planu, obogaćivali naš narod i našu Crkvu, prije svega umjetnošću, pisanom riječju, kiparstvom, slikarstvom, glazbom, te na području medicine, znanosti i prosvjete. Pavlini su uistinu bili jedni od organizatora i voditelja duhovnog i kulturnog života kroz mnoga stoljeća na ovim prostorima. Ovdje u Lepoglavi bila je glava pavlinskog reda, središte za cijelu Europu u kojoj su pavlini sa svih krajeva dobivali nadahnuće, rekao je provincijal dodavši kako na svaku baštinu koju su nam ostavili trebamo biti ponosni. Ono što je ostvareno u prošlosti ne smije se danas zaboraviti niti zanemariti, istaknuo je. Govoreći o samoj slici Crne Gospe, rekao je da je njezin prikaz jedna velika kateheza jer svaki detalj na slici ima svoju snažnu duhovnu simboliku.

Svoje dojmove o knjigama iznio je i akademik Josip Bratulić koji je također podsjetio da je Lepoglava stoljećima bila žarište hrvatske kulture i duhovnosti koju su obilježili pavlini koji su dali značajan prinos i hrvatskoj umjetnosti i književnosti. Autorica Polona Jurinić kazala je da je dosad otkriveno 15 kopija slike Crne Gospe, među kojima je i ona iz Svetog Petra u Istri koja je u 18. st. kroz tjedan dana plakala krvavim suzama. Obje knjige izdane su u vlastitoj nakladi Polone Jurinić. U glazbenom dijelu programa predstavljanja nastupila je solistica Marija Hodalj uz pratnju Želimira Dubovečaka.

Lepoglava, osebujno mjesto nadaleko poznato kao kolijevka hrvatske duhovnosti, kulture i školstva, grad čipke i baštine višestoljetne pavlinske prisutnosti, te mjesto mučeništva blaženika Alojzija Stepinca, nalazi se u jubilarnoj godini kojom proslavlja 600. obljetnicu izgradnje i posvete župne crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

Jasminka Bakoš-Kocijan