Od:
Do:

U Lepoglavi simpozij o stvaralaštvu pavlina Ivana Krstitelja Rangera

U Lepoglavi simpozij o stvaralaštvu pavlina Ivana Krstitelja Rangera

LEPOGLAVA, 10. 12. 2013. 

U okviru proslave Dana grada i župe Lepoglava u tom je povijesno glasovitom hrvatskom središtu duhovnosti i kulture u utorak 10. prosinca u prigodi 260. obljetnice smrti pavlina i freskoslikara Ivana Krstitelja Rangera održan znanstveni skup "Otvorena nebesa".

Na skupu su nazočnima pozdravne riječi uputili gradonačelnik Marijan Škvarić i župnik Andrija Kišiček, a obratio se i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. O pavlinskom redu, Ivanu Krstitelju Rangeru i njegovom stvaralaštvu govorili su mr. sc. Anđelko Košćak, dr. sc. Zdenko Balog i prof. Marija Mirković.

Mr. Košćak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, podsjetio je na skupu, održanom u župnoj dvorani bl. Alojzija Stepinca, da je Lepoglava bila najveći i najpoznatiji samostan hrvatskih pavlina, podignut oko 1400. godine. Bio je raskošno rasadište duhovnosti i uljudbe kroz koje su prošli brojni znani i neznani pavlini, među njima i oni koji su perom, kistom i dlijetom prinosili svoj obol hrvatskoj književnosti, prosvjeti, obrazovanju, kulturi i umjetnosti. Izvorište i inspiraciju trajno su crpili ponajprije u vjeri u Boga i ljubavi prema hrvatskome narodu s kojim su postojano i hrabro dijelili sve nedaće i uspjehe, s kojim su bili u dobru i zlu. Brat-redovnik Ranger (1700.-1753.) došavši u Hrvatsku naišao je na bogati vjerski, kulturni i prosvjetni život i rad, a na svakom je koraku susretao bogatstvo i raznolikost djelovanja svoje subraće. Njegovo poslanje bilo je vjeru, nadu i ljubav malenih i velikih, bogatih i siromašnih prenijeti na zidne plohe da više ne budu bezlične nego da ljepotom i sugestivnošću privlače vjerne i nevjerne, dobre i loše da se ne samo dive ljepoti slika, nego da iz njih uče o svojoj vjeri te oplemenjuju svoj duh i srce, rekao je mr. Košćak.

Ostvario je niz remek djela baroknog sakralnog slikarstva u mnogim crkvama i kapelama sjeverozapadne Hrvatske, od kojih je dio sačuvan. Među njima su i raskošni radovi u župnoj crkvi u Lepoglavi, u kojoj je svojim slikarskim umijećem uspio na crkvenom svodu "otvoriti nebo", koje su pod stručnim vodstvom razgledali i sudionici skupa.

Jasminka Bakoš-Kocijan