---

U Lepoglavi je u nedjelju 11. listopada proslavljena 600. obljetnica posvete današnje župne crkve Bezgrešnog začeća BDM, nekad crkve u sklopu najvećeg pavlinskog samostana u Hrvatskoj.

Proslava je trajno obilježena blagoslovom pila s kipom arkanđela Gabrijela, čije su postavljanje omogućili Varaždinska biskupija, Grad Lepoglava i lepoglavska župa. Novi kip zajedno su otkrili lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak koji je pil i blagoslovio.

Pozdravljajući sve nazočne na svečanosti, održanoj na zapadnom ulazu u središte grada, domaći župnik mons. Andrija Kišiček napomenuo je kako se na ovaj način obnavlja drevni pavlinski ulaz u sakralni kompleks kojim su stoljećima dolazili hodočasnici tražeći okrijepu za dušu. Već na ovome mjestu bili su upoznati s najvećom i najradosnijom viješću u povijesti čovječanstva, navještenjem rođenja Spasitelja. Zaželio je da pil Božjega glasnika Gabrijela i obližnji kip Blažene Djevice Marije, postavljen 1999. godine uz 600. obljetnicu Lepoglave, budu i danas hodočasnicima putokaz prema svetištu, kao što su nekoć bili putokaz mnogobrojnim mladima koji su svoja znanja stjecali u pavlinskim školama i učilištima u Lepoglavi, u kojoj su razni umjetnici ostavili i svoja remek-djela, a mnogi drugi stjecali i razvijali kršćanske krijeposti. Podsjetio je da je Marijin kip bio obnovljen, no kip Gabrijela bio je potpuno uništen u obližnjoj eksploziji potkraj Drugog svjetskog rata, pa je novi kao replika po starim fotografijama izrađen u Italiji. Napomenuo je kako se u Lepoglavi dogodila jedna čudesna razmjena. Naime, u ovo je mjesto, koje je za zagrebačke biskupe dalo četvoricu lepoglavskih samostanskih priora, po mučeničku krunu u prošlom stoljeću stigao zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac.

Povelju, koja je potom položena u postolje pila, pročitao je gradonačelnik Škvarić. Prigodom blagoslova pila s kipom biskup Mrzljak zaželio je da sve hodočasnike i prolaznike on podsjeća na ljubav Boga prema čovjeku jer je upravo iz te ljubavi postao čovjekom, jedan od nas.

Nakon svečane procesije svih sudionika potom je proslavljena sveta misa u župnoj crkvi slavljenici, koju je predvodio biskup Mrzljak u zajedništvu sa svećenicima Bednjanskog dekanata i onima rodom iz te župe. Suslavio je i prof. dr. Matija Berljak, zahvaljujući kojem je kod crkve prije nekoliko godina podignut veliki kip lepoglavskog uznika blaženog Alojzija Stepinca.

Sve okupljene pozdravio je župnik Kišiček kazavši kako se nalaze u crkvi koju su izgradili i uredili pavlini, a po ukinuću pavlinskog reda 1789. g. postala je župnom crkvom. Podsjetio je kako je bila zatvorena samo u dva navrata, kada su je opljačkali u vrijeme turskih osvajanja i kada su je komunističke vlasti zatvorile od 1952. do 1989. godine. Potaknuo je nazočne da Bogu zahvale za sve plodove njezine 600-godišnje prisutnosti u Lepoglavi, za sve velikane duha koji su se u njoj nadahnjivali, sva umjetnička djela koja je krase i svu Božju milost koju su primali po molitvama upućenima lepoglavskoj Majci Božjoj.

Na početku svete mise biskup Mrzljak blagoslovio je novu svečanu misnicu koju su s osebujnom lepoglavskom čipkom ukrasile domaće čipkarice, darivateljice misnice svojoj crkvi za njezin jubilej, te je u njoj predslavio misno slavlje.

U propovijedi je biskup Mrzljak kazao kako se nalaze u velebnoj crkvi u koju su dolazili mnogobrojni prijašnji naraštaji nadahnjujući se impresivnom ljepotom u kojoj i oni danas uživaju. No, ponajviše u ovoj crkvi nalazimo se u svojevrsnoj školi života u kojoj se učimo kako ići putem kršćanskog života jer svi smo mi živo kamenje koje izgrađuje živu Crkvu, rekao je biskup. Podsjetivši kako je uz Lepoglavu vezano ime blaženog Alojzija Stepinca, biskup je napomenuo da se toga dana navršila obljetnica završetka jednog od najsramotnijih procesa, kada je zagrebački nadbiskup doživio nepravednu osudu. Sve to neka nam bude poticaj da učvrstimo svoju vjeru. Jer samo našim rastom u vjeri ispunit će ova crkva, koju su gradili naši preci, svoju zadaću. A njezina zadaća je očuvanje ponajprije vjere, a zatim i kulture, umjetnosti, jezika i narodnosti u budućnosti prema kojoj trebamo kročiti na našim kršćanskim temeljima, poručio je biskup Mrzljak.

Na kraju mise župnik Kišiček zahvalio je svim sudionicima proslave, predstavnicima svjetovne vlasti, članovima mjesnog KUD-a u narodnim nošnjama, radišnim čipkaricama, limenoj glazbi i svima ostalima.

Biskup Mrzljak zahvalio je župniku Kišičeku i župnom vikaru vlč. Nikoli Markušiću na duhovnoj brizi o župnoj zajednici te na inicijativi da se obljetnica obilježi postavljanjem novog pila. Čestitao je župnoj zajednici jubilej njihove župne crkve te zaželio da se u njoj i dalje njeguje pobožnost prema blaženom Alojziju Stepincu kojeg je krasila svetost života.

Lepoglava, osebujno mjesto nadaleko poznato kao kolijevka hrvatske duhovnosti, kulture i školstva, grad čipke i baštine višestoljetne pavlinske prisutnosti, te mjesto mučeništva blaženika Alojzija Stepinca, 600. obljetnicu posvete crkve proslavila je jubilarnom godinom koja je započela u listopadu prošle godine. Crkvu u Lepoglavi počeli su graditi članovi pavlinskog reda po svom dolasku u to mjesto oko 1400. godine, te je crkvu 1415. godine posvetio zagrebački biskup Eberhard Alben, i to druge nedjelje listopada, kako stoji u zapisima pavlina.

Lepoglavska crkva, raskošno oslikana umjetničkim freskama pavlina Ivana Krstitelja Rangera i drugih pavlinskih majstora i urešena iznimno vrijednim baroknim oltarima, kipovima i slikama, u svom gotičkom svetištu čuva veliku oltarnu sliku "crne Gospe", Majke Božje Częstochowske iz čuvenog pavlinskog marijanskog svetišta na Jasnoj gori u Poljskoj.

Duhovni program završnice proslave obuhvaćao je duhovnu obnovu od 2. do 4. listopada koju je pod geslom "Na svetost pozvani" predvodio pučki misionar, isusovac o. Antun Volenik. Misna slavlja u sklopu trodnevnice od 8. do 10. listopada predvodili su mons. Zlatko Koren, čuvar svetišta Majke Božje Bistričke, vlč. Ivan Grbešić, duhovnik Dječačkog sjemeništa u Zagrebu, te mons. dr. sc. Juraj Batelja, postulator za proglašenje svetim Alojzija Stepinca. U sklopu trodnevnice održani su i koncert duhovnih pjesama "Najljepše o Mariji" koji su priredili Marija Hodalj i mladi iz Glazbene škole Varaždin s gostima iz Zagreba, te pobožnost Stepinčeva križnog puta.

Inače, Varaždinska biskupija od države je 2001. godine preuzela kompleks nekadašnjeg pavlinskog samostana u Lepoglavi koji je desetljećima služio kao dio kaznionice, te ga posljednjih godina preuređuje u veliki duhovno-pastoralni centar.