LUDBREG, 1. 9. 2014. 

U Ludbregu je u ponedjeljak 1. rujna blagoslovljen novi Pastoralni centar Varaždinske biskupije.

Pastoralni centar blagoslovio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak uz sudjelovanje svećenika Varaždinske biskupije koji su se toga dana okupili na redovitom mjesečnom svećeničkom susretu. Susret je priređen u prigodi središnje godišnje proslave Presvete Krvi, koja će svoj vrhunac imati sljedećeg vikenda kada se na Svetu subotu 6. rujna održava 5. hrvatsko-slovenski hodočasnički susret te na Svetu nedjelju 7. rujna kada se očekuje više desetaka tisuća hodočasnika iz Hrvatske i inozemstva.

Nakon pozdrava voditelja susreta mons. Ivana Godine, generalnog vikara Varaždinske biskupije, okupljenim svećenicima u novoj dvorani Pastoralnog centra obratio se biskup Mrzljak koji je naglasio da je ovaj susret poseban jer su prvi put u centru koji je izgrađen zbog potrebe da se na prikladan način proslavljaju svečanosti u čast Presvete Krvi u tom hodočasničkom mjestu koje se sve više prepoznaje ne samo u Varaždinskoj biskupiji nego i izvan nje. Pastoralni centar bit će u službi svetišta Predragocjene Krvi Kristove ali će poslužiti i za druge pastoralne potrebe i pastoralne susrete, rekao je biskup Mrzljak. Centar se sastoji od 2.200 četvornih metara korisnog prostora, u njemu je uređeno 20 soba za boravak, nekoliko dvorana različite veličine te drugih sadržaja koji će poslužiti za potrebe župe i svetišta. Korištenje ovog centra ovisit će o inicijativi i kreativnosti svih nas djelatnika u pastoralu, pa ćemo stoga zamoliti Duha Svetog da nas nadahne da u ovom vremenu u kojem živimo, u kojem se traže novi pastoralni iskoraci, možemo i mi dati doprinos putem djelovanja ovog novog centra, istaknuo je varaždinski biskup.

Prilikom blagoslova biskup Mrzljak napomenuo je da se ovaj dan čekao dugo, jer se još davno osjetila potreba da u ovom svetištu, koje raste iz godine u godinu, bude uređen ovakav centar u koji bi dolazili svećenici i svi drugi uključeni u organizaciju hodočašća. Ova kuća poslužit će u prvom redu kao pomoć u organizaciji slavlja, ali služit će i za mnoge druge pastoralne susrete za potrebe župe i biskupije, rekao je biskup dodavši da je želja da ona posluži za dobrobit Crkve kao i ovog mjesta u kojem se nalazi. Kupnja zgrade i zemljišta, projekti, izgradnja i uređenje stajali su oko 14 milijuna kuna. Vjerujemo da su novčana sredstva, uložena u izgradnju ovog centra, dobro iskorištena, a bitno je napomenuti da su u izgradnji i uređenju sudjelovale naše domaće tvrtke, napomenuo je biskup te zazvao Božji blagoslov, ne samo na zgradu nego ponajprije na sve one koji će u centru boraviti i djelovati. Biskup Mrzljak zaželio je da novi pastoralni centar posluži za nove susrete, evangelizaciju, bolje zajedništvo i napredovanje u pastoralu na dobrobit Crkve i šire zajednice.

Svečanost blagoslova uzveličao je župni zbor iz Ludbrega pod ravnanjem Antuna Kranjčeca, a uz svećenike Varaždinske biskupije nazočili su predstavnici Grada Ludbrega na čelu s gradonačelnikom Dubravkom Bilićem i tvrtki izvođača radova.

Na redovnom mjesečnom svećeničkom susretu ludbreški župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Đurkan izlagao je o temi "Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu od II. svjetskog rata do danas". Mons. Đurkan govorio je o novijoj povijesti svetišta, odnosno njegovu razvoju do današnjih dana. Podsjetio je kako o duhovnom životu u Ludbregu svjedoči i prvi pisani zapis u popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine kada se spominje župa Ludbreg sa župnom crkvom Presvetog Trojstva i devet filijala. Na žalost, župni arhivi stradali su u požaru u 19. stoljeću te u partizanskom paležu 1943. godine. Poznato je da su prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata u župi cvjetali vjerski život i katehizacija zahvaljujući tadašnjim župnicima, kao i kateheti Matiji Crnkoviću, kasnijem ludbreškom župniku kojeg su ubili komunisti. Bio je župnikom od 1937. te je razvio bogat vjerski život. Početkom Drugog svjetskog rata proslave u čast Svete Krvi u ludbreškom prošteništu bile su osobito svečane tijekom više dana, a slavlje na Svetu nedjelju predvodio je nadbiskup Alojzije Stepinac. No, zbog stalnih partizanskih upada u Ludbreg, pokaznica je u godinama rata bila skrivena, a kad su partizani zauzeli mjesto uništili su župni ured te odveli i ubili laike vezane uz Crkvu, a ni danas im se ne zna za grob, kao ni župniku Crnkoviću kojeg su nakon uhićenja i mučenja ubili 1945. godine u Varaždinu.

Nakon rata sve katoličke organizacije raspuštene su, promijenio se i karakter prošteništa, a vlast je hodočasnicima zabranjivala dolazak u Ludbreg. No, oni gorljivi u vjeri dolazili su i dalje, osobito stariji vjernici koji su hodočastili na nekoliko dana. S vremenom počele su se vraćati obitelji i mlađi vjernici, unatoč zastrašivanjima i brutalnom ophođenju vlasti s hodočasnicima. No, u godinama komunizma proštenje se odvijalo strogo unutar crkve i cinktora. Sedamdesetih godina ludbreški župnici napokon su mogli pristupiti duhovnoj i materijalnoj obnovi župe i prošteništa, pa su dani proštenja bili sve posjećeniji i bogatiji sadržajima, a misna slavlja od tada pa sve do današnjih dana predvode biskupi. Iz godine u godinu povećavao se broj hodočasnika i svećenika, te se ubrzo pokazala potreba za njihovim prenoćištem i prikladnim smještajem, rekao je mons. Đurkan dodavši da se otvaranjem pastoralnog centra ostvarila potreba i zamisao stara 40-tak godina.

Početkom osamdesetih godina proštenište se sve više razvija, objavljen je vodič prošteništa u nakladi od 80.000 primjeraka i poslan na sve župe tadašnje države, a dolaskom današnjeg župnika mons. Đurkana 1985. godine nastavljene su i započete mnogobrojne aktivnosti kojima je proštenište još više zaživjelo, osobito u dane Svete nedjelje početkom rujna. Proštenje je prošireno na još više dana, povećavao se broj hodočasnika te se sve više pokazivala potreba za većim otvorenim prostorom za održavanje slavlja, što je zabranjivala komunistička vlast. Tek je osnutkom samostalne države Hrvatske dopušteno slavlje Svete nedjelje na otvorenom, župa je napokon dobila novo zemljište i uredila veći kongresni prostor na otvorenom nedaleko od dvorca Batthyani i samog središta grada, a na tom je prostoru godine 1994. izgrađena i kapelica kod koje se tijekom višednevnog proštenja održavaju hodočasnička slavlja za više desetaka tisuća vjernika iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Osobito je svečano u svetištu bilo 2011. godine kada je proslavljeno 600 godina od događaja čuda Presvete Krvi, te 2013. godine kada se slavilo 500 godina od papinskog priznanja.

Na susretu je najavljeno izdavanje kalendara s osobitostima Varaždinske biskupije s motivima slika hlebinskih umjetnika naive, te je objavljen poziv zaklade "Dr. Josip Sabol" za dodjelom novčane pomoći i stipendije studentima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja s područja Varaždinske biskupije.

Jasminka Bakoš-Kocijan