U četvrtak 23. kolovoza, prigodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posjetio je Bolnicu za kronične bolesti u Novom Marofu gdje je blagoslovio novi bolnički odjel te je potom predvodio molitvu za sve žrtve totalitarnih sistema, posebno za one stradale po završetku II. svjetskog rata 1945. godine od strane pripadnika komunističkog režima na novomarofskom području.

Po dolasku u novomarofsku bolnicu biskupa Mrzljaka, u pratnji novomarofskog župnika p. Martina Dretvića OFM Conv., pozdravio je ravnatelj bolnice Mladen Smoljanec. Prigodom blagoslova novih bolničkih prostorija biskup Mrzljak zahvalio je svim djelatnicima bolnice na njihovom vrijednom i požrtvovnom radu. Biskup je posebno istaknuo p. Antu Gašparića, OFM Conv., koji redovito već dugi niz godina obilazi bolesnike noseći im svetu pričest i dijeleći im sakramenat bolesničkog pomazanja.

Nakon blagoslova, ravnatelj je biskupa proveo bolničkim prostorijama pri čemu je istaknuo kako se nada će se obnova novomarofske bolnice te njena nadogradnja uskoro i nastaviti.

Nakon toga biskup je u predvorju središnje bolničke zgrade, nekadašnjem dvorcu grofova Erdödy, sudjelovao u prigodnom programu spomena na žrtve stradale 1945. u krugu današnje bolnice i po okolnim mjestima novomarofskoga kraja te je predvodio molitvu za sve stradale.

Na komemoraciji, na kojoj su, između ostalih, sudjelovali novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić te zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica-Jačmenica, nazočnima se obratio Ivan Štefec, predsjednik Udruge Hrvatski domobran Ogranka Novi Marof koji je spomenuo kako se nakon završetka Drugog svjetskog rata, tijekom 1945. godine, u krugu bolnice nalazio sabirni logor za pripadnike Hrvatske vojske i civilne osobe. Dodao je kako su mnogi od njih mučeni i ubijeni u samom krugu bolnice te u bolničkom podrumu, te zakopani u bolničkom parku. Potom je nastavio kako su mnogi od njih odvedeni na križni put te pogubljeni u okolnim šumama oko Možđenca, osobito na Kipišću, Paki i drugdje. Naglasio je kako su s novomarofskog područja tijekom II. Svjetskog rata i poraća stradale 674 osobe te kako gotovo nijedna od masovnih grobnica nije istražena i kako za počinjene zločine nitko do sada nije odgovarao. Dodao je kako je tek nekoliko od tih grobnica obilježeno nekim spomenikom. Na kraju svog obraćanja Štefec je posebno zahvalio p. Anti Gašpariću koji je, kako on sam kaže, 'stalno poticao da to istražimo i obilježimo' te se prisjetio Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009.

Nakon njegovog obraćanja, dvojica preživjelih sudionika događaja iz 1945. otkrili su spomen-ploču, a potom se prisutnima obratio biskup Mrzljak. U svom prigodnom obraćanju on je spomenuo kako je dan ranije potpredsjednik Hrvatskog sabora i v.d. predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko javnosti uputio poruku povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koja je, kako je spomenuo biskup Mrzljak, gotovo prešućena u svim našim medijima što je jako znakovito. Potom je pročitao tu poruku u kojoj između ostaloga stoji: “Dopunom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima Hrvatska se prošle godine pridružila zemljama koje, slijedeći rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, 23. kolovoza obilježavaju kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Hrvatski je sabor usvojio dopunu spomenutog zakona prije svega u želji da iskaže suosjećanje sa žrtvama fašizma, nacizma i komunizma. Na tu nas je odluku potaknuo i osjećaj odgovornosti prema povijesnoj istini.

Svjestan da svako iskrivljavanje povijesnih činjenica i manipuliranje njima sije sjeme novih nepravdi, mržnje, pa čak i zločina te da bez osude zločina, neovisno o ideološkim pobudama koje su dovele do njih, nije moguća izgradnja zrelog, istinski demokratskog društva bez netrpeljivosti i podjela Hrvatski je sabor na sjednici Predsjedništva u travnju ove godine preuzeo obvezu da u narednim godinama iznađe rješenje za dostojno i nepristrano obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.“

Biskup je posebno naglasio kako se u toj poruci ističe važnost osjećaja odgovornosti za povijesnu istinu te dodao kako je i spomen na spomenuti događaj na tragu tog poticaja. Pozvao je sve koji su živući svjedoci događaja iz 1945. da zabilježe svoja sjećanja te potaknuo sve odgovorne da započnu s istraživanjima. Dodao je kako se kršćani na poseban način svojih pokojnih spominju u molitvama te je potom predvodio molitvu za sve pokojne.

Marko Đurin