Od:
Do:

U Svetom Jurju na Bregu 100. obljetnica rođenja Vinka Kosa

U Svetom Jurju na Bregu 100. obljetnica rođenja Vinka Kosa

SVETI JURAJ NA BREGU, 10. 7. 2014. 

U povodu 100. obljetnice rođenja Vinka Kosa, hrvatskog književnika "slomljenog pera i nepoznata groba", župa Sveti Juraj na Bregu priredila je prigodan program u četvrtak 10. srpnja.

Program je počeo u župnoj crkvi sv. Jurja gdje je okupljene pozdravio domaći župnik vlč. Ivica Puškadija. Svima je zaželio da budu radosni i ponosni zbog 100. rođendana velikog, ali niz godina prešućivanog sina ove jurjevske župe budući da je stradao u cvijetu mladosti na hrvatskom križnom putu u okolici Bleibruga u svibnju 1945. godine. Poseban pozdrav uputio je varaždinskom biskupu mons. Josipu Mrzljaku čiji je otac također nasilno odveden u nepoznato u vukovarskoj 'kristalnoj noći' u travnju iste godine, napomenuvši kako je biskupov otac Vladimir kraće vrijeme bio na službi upravo u Svetom Jurju na Bregu. Potaknuo je sve okupljene da u spomen i molitvu uključe sve žrtve čiji su životi nasilno prekinuti u vrtlozima Drugog svjetskog rata.

Svečanost je nastavljena u mjestu Vučetinec gdje je Matica hrvatska Čakovec kod Kosove rodne kuće na njegov 80. rođendan postavila spomen-ploču. Okupljenima su se obratili župnik Puškadija, predsjednik čakovečke Matice prof. Ivan Pranjić te načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović, a molitvu je predvodio biskup Mrzljak.

Prof. Pranjić tom je prigodom podsjetio kako je Matica hrvatska, uz Katoličku Crkvu, najviše štitila i njegovala hrvatski identitet, pa tako i spomen na ovog hrvatskog književnika kojem je ne samo ime, nego i književno djelo desetljećima bilo prešućivano, kao i mnogima drugima koji su zbog svog nacionalnog i vjerskog identiteta bili zabranjivani i potiskivani. Želja nam je i nada da će književni opus Vinka Kosa napokon biti valoriziran na prikladan način te da će njegova književna djela ugledati svjetlo dana. U prigodnom programu cijele svečanosti nastupila je muška vokalna skupina župnog zbora pod vodstvom kantora Mihovila Horvata.

Potom je svečanost nastavljena u cinktoru župne crkve gdje je biskup Mrzljak blagoslovio spomen-ploču koju je postavila župa Sveti Juraj na Bregu, navodeći na njoj imena trojice velikana, među kojima je i ime Vinka Kosa. Spomen-ploču zajedno s biskupom otkrile su Vinkove kćeri akad. slikarica prof. Vera Kos-Paliska i akad. glazbenica Lada Kos, te Kosova sestra Eva.

Župa je postavila spomen-ploču trojici znamenitih ljudi župe Sveti Juraj na Bregu koji su snagom svoga uma i srca ostavili duboke tragove u očuvanju hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta. Među njima je i Vinko Kos, hrvatski književnik, prevoditelj, rodoljub, pjesnik 'slomljena pera i neznana groba', utemeljitelj Dječjega grada u Zagrebu. Čelništvo Matice hrvatske Čakovec kod obje spomen-ploče položilo je vijenac i svijeće.

Sudionici svečanosti potom su nazočili svetoj misi zadušnici za Vinka i Mariju Kos u župnoj crkvi koju je predslavio biskup Mrzljak u zajedništvu s više svećenika, među kojima su bili i raniji dugogodišnji jurjevski župnik preč. Ivan Kozjak i gornjomeđimurski dekan mons. Leonard Logožar.

U homiliji je biskup Mrzljak pozvao na molitvu za sve nasilno stradale, za sve one za koje se desetljećima govorilo da su „nestali“, naglasivši kako čovjek ipak ne može nestati, nego se smrću njegov život mijenja iz ovozemaljskog u vječni. Totalitarni sustavi prošlog stoljeća izvrnuli su ljestvicu vrednota zbog čega su se događale mnoge tragedije. No, ni ti sustavi nisu mogli ubiti ljudsku dušu koja je stvorena za vječnost, niti suzbiti težnju čovjeka za ljubavi, dobrotom i istinom, istaknuo je biskup. Svim ovim žrtvama, koje su članovi naših obitelji, mi smo najbliži u slavlju euharistije, s njima se živuća Crkva u molitvi sjedinjuje u jedno, rekao je biskup poručivši kako se vječnost ne stječe duljinom ovozemaljskog života, nego načinom na koji se proživi život bez obzira koliko bio kratak ili dug.

Župnik Puškadija upoznao je okupljene sa zaslugama trojice velikana župe Sveti Juraj na Bregu, čija su imena trajno zabilježena na spomen-ploči. Uz Vinka Kosa to su župnik Ivan Mihanović (1701.-1751.), graditelj crkve i župne kuće, te glazbenik i pedagog Jurica Murai (1927.-1999.).

Nakon mise predstavljen je zbornik radova sa znanstvenog skupa koji je održan uz Jurjevo u travnju u Svetom Jurju na Bregu u sklopu 'Dana Vinka Kosa'. Zbornik je u ime suorganizatora i sunakladnika predstavio urednik i tadašnji predsjednik čakovečke Matice hrvatske prof. dr. Stjepan Hranjec.

Hrvatska pošta predstavila je dopisnicu posvećenu 100. rođendanu Vinka Kosa i prigodni žig u suradnji s Hrvatskim filatelističkim društvom 'Zrinski' iz Čakovca. Vinkova kćerka akad. slikarica prof. Vera Kos uz prigodne darove zahvalila je župniku Puškadiji i biskupu Mrzljaku na dostojnom spomenu njezina oca. 'Godina Vinka Kosa' zaključit će se božićnim koncertom na Štefanje 26. prosinca.

Vinko Kos, rođen u Vučetincu 10. srpnja 1914. godine kao prvo od 11-ero djece svojih roditelja, polazio je pučku školu u Svetom Jurju na Bregu. Primljen je u konvikt varaždinskih kapucina, pohađao je varaždinsku Franjevačku gimnaziju, a kasnije i Bogosloviju u Škofjoj Loki u Sloveniji. Zanesen književnim stvaralaštvom, napušta studij bogoslovije i kasnije upisuje studij hrvatskoga i njemačkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je surađivao i uređivao u nizu časopisa i listova.

Književnim radom počeo se baviti još u mladosti, napisao je niz djela domoljubne, duhovne i dječje tematike na štokavskom i kajkavskom narječju, a na poticaj nadbiskupa Alojzija Stepinca počeo se baviti pedagoškim radom, osobito sa siromašnom djecom te je bio osnivač Dječjega grada u Zagrebu. Vjenčao se s Marijom Petreé D' Artagnan 1941. godine u Zagrebu.

Nestao je i neznano stradao u svibnju 1945. godine na hrvatskom križnom putu u naponu svoga stvaralaštva, u 31. godini života. Vinko Kos u komunističkom sustavu desetljećima je bio prešućivan zbog duboko religiozne poezije i proze, a očuvanje njegova spomena zasluga je Katoličke Crkve i Matice hrvatske Čakovec koja je izdala sabrana djela iz dijela njegovih zbirki pjesama.

Jasminka Bakoš-Kocijan