VARAŽDIN, 12. 7. 2013.

Od 2. srpnja odvijaju se radovi na uređenju poda i adaptiranju prostora u svetištu katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Varaždinu.

Najprije isusovačka (1642.-1773.), zatim pavlinska (1776.-1786.), gimnazijska (1797.-1949.) i kaptolska (1954.-1997.), crkva Uznesenja BDM, izgrađena prije više od 350 godina, 5. srpnja 1997. postala je katedralom novoutemeljene Varaždinske biskupije.

Budući da se nakon reforme Drugog vatikanskog koncila teži za aktivnim sudjelovanjem vjernika kod svakog liturgijskog čina, a time i preoblikovanjem prostora u kojem se slavi liturgija, od velike je važnosti da se svaki liturgijski prostor prilagodi propisima koncilske reforme, istaknuo je u prigodi aktualnih radova predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu Varaždinske biskupije vlč. dr. sc. Mario Kopjar. Ujedno obrazlaže kako se stoga još prilikom posljednje temeljite obnove, od 1982. do 1995., u tada još kaptolskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, počela sprovoditi ideja oko uređenja postkoncilskog prostora svetišta, koje je nastalo uklanjanjem oltarne pregrade koja je bila postavljena između predzadnjih pilastra svetišta i ispred drvenih profiliranih stuba koje su vodile do svetohraništa kod glavnog oltara.

Kako je prostor između oltarne pregrade i glavnog oltara bio povišen u odnosu na ostali dio svetišta, na nižem dijelu svetišta izveden je drveni pod na potkonstrukciji i usklađene nivelete, te je tako čitavo svetište bilo pokriveno crvenim tepihom.

Osnutkom Varaždinske biskupije, 5. srpnja 1997. godine, kaptolska crkva Uznesenja BDM postaje katedralom, te svetište dobiva novo liturgijsko žarište, tj. katedru (sjedište biskupa) izgrađenu od drvene konstrukcije, novu oltarnu menzu i dva nova ambona smještena bočno s lijeve i desne strane od oltarne menze.

Zbog dotrajalosti drvenih elemenata poda i adaptiranja liturgijskog prostora, ovih dana izvode se radovi u svetištu prema idejnom rješenju predstojnika Kopjara, i to radovi na prostornoj izvedbi kamene obloge poda svetišta, te boljoj lokaciji stuba kojima se svladava i visinska razlika lađe i svetišta.

Osim toga, ispred svetohraništa predviđene su četiri profilirane kamene stube koje zamjenjuju dosadašnje 3 drvene, čime će se olakšati pristup svetohraništu, dok katedra, također izgrađena od kamena, dobiva svoje povlašteno mjesto, smješteno kod lijevog pilastra prema oltaru, koja će biti u dinamici s ostalim liturgijskim žarištima u svetištu, tj. oltarom i ambonima.

Završetak radova planiran je za 3. kolovoz ove godine. Liturgija se u tom razdoblju redovito slavi u prilagođenom prostoru, u lađi katedrale, ispred samog svetišta u kojem se odvijaju radovi. Cijena ovog zahvata iznosi 350.000,00 kn s PDV-om.

Inače, današnju varaždinsku katedralu, jednu od najznačajnijih ranobaroknih sakralnih građevina u sjevernoj Hrvatskoj, gradili su od 1642. do 1646. isusovci, koji su se u Varaždinu nastanili 1632. godine. Crkva je posvećena 28. svibnja 1656. godine. Riječ je o jednobrodnoj crkvi sa šest pobočnih kapela. Glavni oltar dovršen je 1737., te svojom monumentalnošću pokriva svu širinu i visinu svetišta.

Jasminka Bakoš-Kocijan