Na blagdan BDM Posrednice svih milosti, koji se osobito svečano slavi u uršulinskoj crkvi Rođenja Isusova u Varaždinu, u petak 8. svibnja misno slavlje predvodio je izaslanik varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, generalni vikar mons. Ivan Godina. Na misi su se okupile sestre uršulinke i mnogobrojni vjernici, među kojima su bili i roditelji čija su djeca začeta i rođena po njihovoj posebno zauzetoj molitvi pred kipom Majke milosti. Taj je kip, koji se smatra čudotvornim, prenesen prije 15-tak godina iz uršulinskog samostana u crkvu po želji blagopokojnog biskupa Marka Culeja.

Pozdravljajući okupljene, duhovnik u uršulinskom samostanu preč. Franjo Biškup kazao je da su se sabrali da bi zahvalili na daru Majke, koja na poseban način uvodi u otajstvo Isusove prisutnosti. Zahvalio je djevojkama koje su instrumentalno popratile uvodnu pjesmu Majci milosti, Damjani, Donati i Mirjam, kazavši kako su i one izmoljene zagovorom nebeske Majke. Zahvalio je svim roditeljima koji su se odazvali susretu sa svojom djecom te izrazio želju da se im na ovakvom godišnjem susretu pridruže i drugi roditelji koji mogu svojom djecom posvjedočiti veliku Božju ljubav i milost te snažan Majčin zagovor.

Mons. Godina podsjetio je kako je blagdan Majke milosti uveden prije manje od jednog stoljeća te je još jednom potvrdio i osvijetlio važnost Marijina posredništva. Istaknuo je kako je Marija posrednica upravo zato jer je - majka, i to majka pravoga Boga i čovjeka. Mariji, koja je Milosti puna, mi se utječemo kao njezini štovatelji, molimo njezin moćan zagovor i želimo poput nje otvoriti svoje srce milosti Božjoj da nas prosvijetli, naglasio je mons. Godina.

U samostanu uršulinki u Varaždinu već stoljećima štuje se kip Majke Božje s Djetetom Isusom pod nazivom Majka milosti. Kip potječe iz 15. st. Kasnije ga je pronašao jedan seljak prilikom oranja na svojoj njivi, odnio ga svome župniku, a župnik ga je povjerio redovnicama u uršulinskom samostanu u Varaždinu, koje su ga vrlo častile i s velikim se pouzdanjem utjecale Marijinom majčinskom zagovoru. Naslov Majka milosti dobio je u 20. st. kada je njegova velika štovateljica, uršulinka s. Evanđelista Muršić, zamolila Majku Božju da joj pokaže kojim imenom da je naziva. Odgovor je dobila u snu u kojem su s kipa padali papirići s natpisom "Mater Gratiae" - Majka milosti. Od tada je sestre časte pod tim imenom.

1999. godine, prvi varaždinski biskup mons. Marko Culej, poželio je da kip iz samostanske klauzure bude prenesen u crkvu na čašćenje vjernicima. Tako je, 21. ožujka iste godine, kip blagoslovljen i postavljen u samostansku crkvu.