Središnje misno slavlje Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini proslavljeno je u nedjelju 11. ožujka u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu.

U  zajedništvu s varaždinskim biskupom i predsjednikom Hrvatskog Caritasa mons. Josipom Mrzljakom predvodio ga je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i predsjednik Caritasa BK BiH banjalučki biskup dr. Franjo Komarica. Suslavili su i vlč. Fabijan Svalina, v. d. ravnatelja Hrvatskog Caritasa, predsjednik Biskupijskog Caritasa mons. Ivan Godina i drugi svećenici, a u misi su uz brojne vjernike sudjelovali i predstavnici Caritasa Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Varaždinske biskupije te redovnice više zajednica.

Pozdravljajući okupljene treće korizmene nedjelje na središnjem slavlju Tjedna solidarnosti, koji se ove godine od 5. do 11. ožujka održavao uz slogan “Doista, gdje vam je blago, ondje će vam i srce biti“ (Lk 12,34), biskup domaćin rekao je da se ova akcija provodi već šestu godinu za redom kako bi se produbilo zajedništvo i solidarnost s Crkvom i ljudima u BiH. Pozdravio je i predstavnike Hrvatskog kulturnog društva “Napredak“ koje svoje korijenje ima u Sarajevu, a čija je varaždinska podružnica na misi proslavila svoju 90. obljetnicu. Ujedno je podsjetio da je na današnji dan prije 10 godina preminuo zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić “kojeg se rado sjećamo, a prisjećamo se i kako je prije 15 godina u ovoj katedrali predao pastirski štap prvom varaždinskom biskupu. Raduje nas što je potaknut postupak za njegov put prema oltaru“, rekao je biskup Mrzljak te pozvao okupljene da ove nakane ugrade u svoje molitve.

Biskup Komarica u uvodu mise zahvalio je na pozivu da se ovaj susret održi u Tjednu i Danu solidarnosti i zajedništva koje Hrvati katolici žele međusobno podijeliti moleći i nastojeći da to zajedništvo bude što čvršće, a solidarnost što učinkovitija. “Molimo Boga da Duh Sveti nadahne naše sunarodnjake i suvremenike na djelovanje za dobrobit hrvatskog naroda gdje god on živio, ali i na činjenje dobra prema svakom Božjem biću kako bi se izgrađivala civilizacija ljubavi tamo gdje živimo i djelujemo“, poručio je biskup.

U propovijedi je biskup Komarica rekao kako smo svjedoci neupitne solidarnosti Boga sa svojim miljenikom čovjekom kojem želi dobro, i to ne samo na neko vrijeme i ne samo u ovozemaljskom životu, nego kroz svu vječnost. “Mi smo svjedoci te Božje vjernosti i ljubavi prema čovjeku, i to jednake prema svakome čovjeku kojeg je opečatio svojom ljubavlju. Tu svoju ljubav Bog je iskazao kroz temeljne naputke u deset zapovijedi na kojima čovjek treba graditi svoju sretnu vremenitu i vječnu budućnost“, kazao je biskup dodavši da već prva zapovijed upozorava čovjeka tko je njegov Bog i posvješćuje čovjeku da je Bog na njegovoj strani i štiti njegovo ljudsko dostojanstvo. “No čovjeku koji ne poštuje Božje zapovijedi suvišne su i bilo koje druge ustavne, zakonske, porezne i sve druge odredbe“, rekao je biskup upozorivši kako je temeljno pitanje vjerodostojnosti kršćana i njihovo poštovanje neupitnih Božjih zakona.

“Čovjeku kršćaninu koji želi živjeti vjerodostojno ne može biti svejedno kako živi njegov bližnji, njegov susjed, sunarodnjak ili netko drugi u potrebi. No čovjek ne može biti ni Bog prema drugom čovjeku i određivati mu kako će ili neće živjeti, kako su to htjeli neki iz međunarodne zajednice određivati hrvatskim ljudima. Mi, naprotiv, imamo Božju snagu koja se zove ljubav da izgrađujemo zajedništvo, da ne preziremo nikog, da sa zaplakanima plačemo, sa nasmijanima da se smijemo, da gladnima dademo kruha, da vratimo obespravljenima pravo na život dostojan čovjeka... Pa ipak, ne možemo se u korizmenom vremenu ne pitati koliko sam i ja svojom nemarnošću, zatvorenošću, bezbrižnošću i nezainteresiranošću za druge sukrivac što se Božje ime više pogrđuje nego slavi i da se Božji zakoni više gaze nego obdržavaju. Kao što Bog ne zatvara svoje srce pred nama, dok mu mi kucamo i dolazimo s molitvama, tako ni mi ne možemo zatvoriti svoje srce pred potrebama svoga brata, svog bližnjeg, susjeda i drugih“, rekao je biskup Komarica naglasivši da su kao kršćani pozvani pokazati svoje pravo lice u ovom vremenu u kojem žive, svoje kršćansko lice kojeg se ne smiju stidjeti, te svoju pripadnost hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi.

U nastavku je podsjetio na teško stanje koje je ostavio posljednji rat i progon Hrvata katolika s njihovih ognjišta u Bosni i Hercegovini. U banjalučkom kraju od 300.000 Hrvata vratile su se dvije tisuće, uništene su crkve i samostani, poubijani i protjerani župnici, redovnici, redovnice i vjernici, te su zamrle župe. Unatoč tome, Hrvati su se polako vraćali u opustošene krajeve te gradili na svojim ognjištima nove domove, crkve, vrtiće i škole, koje žele polaziti i druge narodnosti jer je vidljivo da hrvatski narod i Crkva žele u duhu Evanđelja zalagati se za svakog čovjeka. Naglasio je pritom kako upravo današnje generacije mogu pokazati na djelu koliko je vrijedan, dragocjen i konstruktivan hrvatski narod.

No, upozorio je kako se danas ne smije šutjeti u zaštiti neotuđivih ljudskih prava i sloboda, te podsjetio kako je i blaženi papa Ivan Pavao II. isticao da Crkva mora još više činiti u zaštiti ljudskog dostojanstva te dizati glas protiv nepravdi. “Zato je predragocjena ova Caritasova akcija koja senzibilizira na stanje u BiH. Želimo dati do znanja da se ne mirimo s cementiranjem velike nepravde prema hrvatskom narodu u BiH te prozivamo i domaće i međunarodne političare radi takvog stanja te pitamo zašto nas ne smatrate jednakopravnim narodom“, rekao je biskup.

Zahvalio je na kraju svima koji sudjeluju u Tjednu solidarnosti, te osobito zahvalio Varaždinskoj biskupiji koja je već pokazala svoje veliko kršćansko srce prema napaćenoj Banjalučkoj biskupiji, poručivši da su njezini tragovi solidarnosti i te kako dragocjeni te potvrđuju da hrvatski narod njeguje svoje zajedništvo i solidarnost sa željom da bude jači i vjerodostojniji uz Božji blagoslov.

Na kraju mise biskup Komarica zahvalio je za iskazano zajedništvo u slavlju euharistije i Tjednu solidarnosti te za svu pruženu pomoć Crkvi i ljudima u BiH putem ovih i drugih akcija.

Jasminka Bakoš-Kocijan