U Biskupijskom pastoralnom centru u Varaždinu u utorak 9. studenoga održan je II. nacionalni susret djelatnika u pastoralu Roma u organizaciji Odbora Hrvatske biskupske konferencije za pastoral Roma te Povjerenstva za pastoral Roma Varaždinske biskupije koji je ove godine bio posvećen sakramentu krsta.

Na susretu su sudjelovali svećenici iz župa više nad/biskupija na čijem području žive Romi, te školski vjeroučitelji i suradnici u župnoj katehezi vjernika Roma, kao i ostali pastoralni djelatnici i suradnici u pastoralu Roma. Skup je otvorio predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma đakovačko-osječki pomoćni biskup mons. Đuro Hranić, a prigodnu riječ uputio je i domaćin ovogodišnjeg susreta, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Okupljene je nakon molitve, koja je upućena i na jezicima Roma Bajaša i Lovara, pozdravio vlč. Stjepan Mostečak, povjerenik za pastoral Roma u Varaždinskoj biskupiji. Uvodno je podsjetio da Romi, koji su inače selilački narod, sve više u današnje vrijeme imaju naglašenu težnju prema stalnom mjestu boravka, zbog čega ih je potrebno integrirati u određeno društvo gdje žive. Naglasio je da više od 40.000 Roma u Hrvatskoj živi u više jezičnih, vjerskih i običajnih skupina, što predstavlja izazov inicijativama društvenih i crkvenih struktura. Romi su kao narod odani Bogu i vjeru smatraju načinom života, te prihvaćaju vjeru naroda u okruženju gdje žive. Uz karitativan rad i vjerski odgojni rad, Romi sve više osjećaju da su sastavni dio vjerničke župne zajednice, kazao je vlč. Mostečak dodavši da rado prihvaćaju vanjske oblike slavljenja većih kršćanskih blagdana. No, Romi teško prihvaćaju unutarnji vjerski način života, a manjkavo im je i vjersko znanje. Stoga često sakramente površno smatraju ritualima i vanjskim svečanostima, a vjersko značenje sakramenata prenosi im se uz velike napore. Zaželio je da susret pridonese boljem povjerenju između Roma i neroma te da se nadalje teži potpunom međusobnom prihvaćanju i nestajanju granica koje dijele ta stanovništva.

Biskup Hranić kazao je kako se danas značajan broj Roma izjašnjava katolicima. Stoga pitanje Roma prestaje biti isključivo karitativan izazov te se sve više nameće pitanje pastoralnog rada s romskim obiteljima i čitavim zajednicama. Naglasio je kako oni koji se u crkvenim redovima bave pitanjem Roma to čine nošeni iskrenim osjećajima autentične kršćanske ljubavi prema njima. Izrazio je zadovoljstvo što su prošle godine u Đakovu započeli godišnji nacionalni susreti jer ozbiljan pastoralni rad s Romima traži češće susrete, uzajamno ohrabrenje i razmjenu iskustava, ali i bolje poznavanje Roma, njihove kulture i mentaliteta. Nazočnima je kazao kako su ih okupili iskreni prijateljski i pastirski osjećaji puni bratske ljubavi te poštovanja prema specifičnoj obiteljskoj romskoj kulturi i tradicijama bez nametanja ikakvih obaveza, generaliziranja i osuđivanja svega onog što se ne može prihvatiti jer nije u skladu sa Zakonikom crkvenoga prava ili s makar i opravdanim očekivanjima. Znamo i osjećamo da smo kao pastoralni djelatnici pozvani unutar župnih zajednica promicati upoznavanje i nadilaženje predrasuda i stereotipa te buditi osjetljivost za materijalno i još više duhovno siromaštvo romske braće i sestara, rekao je biskup Hranić poručivši kako se želi pridonositi podizanju stupnja obrazovanosti i odgoja te se dodatno angažirati na planu evangelizacije, poznavanja kršćanske vjere i snaženja njihova sakramentalnog života. Naglasio je kako susret želi pospješiti potpunije razumijevanje pastoralne problematike vezane uz podjelu sakramenta krsta djeci iz romskih obitelji te osposobljavanje za dijalog povjerenja s roditeljima Romima koji traže krštenje za svoju djecu. Poručio je kako je potrebno zauzeti pastoralno mudre stavove, te da evanđelje i crkvene zapovijedi ni za koga nisu malj, nego Radosna vijest.

Okupljene je pozdravio i vlč. Peter Kokotec, nacionalni direktor za pastoral Roma Slovenske biskupske konferencije, dok je biskup Mrzljak podsjetio da je zadaća Crkve da „ide po svem svijetu i propovijeda evanđelje“, te primijetio da je Crkva često puta previše statična i čeka, umjesto da ide ususret čovjeku. Pritom je pojasnio kako to ne znači samo propovijedati evanđelje, nego živjeti i svjedočiti evanđelje svakome čovjeku, osobito onima koji žive uz nas. Najavio je da će Varaždinska biskupija osnovati posebno višečlano povjerenstvo za pastoral Roma kako bi se još djelotvornije radilo na području približavanja evanđelja Romima. Naglasio je kako će Varaždinska biskupija, kao područje u kojoj živi najveći broj Roma u Hrvatskoj, i dalje biti spremna na suradnju u pastoralu Roma. Predstavnici Roma Bajaša i Lovara uručili su biskupu domaćinu prigodan dar.

O shvaćanju sakramentalnih slavlja i liturgije, napose o sakramentu krštenja, te njegovom značenju za Rome i običajima vezanim uz slavlje krštenja govorili su sami Romi Bajaši i Lovari: Natalija Ignac, prva romska dipl. učiteljica razredne nastave koja radi u OŠ Macinec, Dragan Ignac, romski pomagač u OŠ Orehovica i Dušan Ignac, romski pomagač u OŠ Macinec, te mješoviti bračni par Slađana i Goran Đurđević iz Bjelovara. O životu Roma na području Riječke nadbiskupije govorio je mons. Stanislav Kovačić, povjerenik za pastoral Roma koji se osvrnuo na najčešće obiteljske razloge za odgodu krštenja djece, o čemu je izlagao i vlč. David Andreić, povjerenik za pastoral Roma Zagrebačke metropolije i Bjelovarsko-križavačke biskupije. Istaknuli su potrebu odgovarajuće pouke u vjeri roditelja, te naglasili da mnogi roditelji odgađaju krštenje zbog nedostatka materijalnih sredstava za pripremu slavlja.

O crkveno-pravnim preduvjetima za podjelu sakramenta krsta maloj djeci, s posebnim osvrtom na razloge za odgodu podjele sakramenta predviđene Zakonikom kanonskoga prava, govorio je kancelar Varaždinske biskupije mons. mr. sc. Antun Perčić. Uvodno je istaknuo kako se primjećuje sličnost romske i neromske populacije, budući da i hrvatski vjernici sve više odgađaju primanje sakramenata iz istih razloga. Naglasio je kako se sakramenti ne mogu uskratiti onima koji prikladno mole, koji su ispravno raspoloženi i kojima se pravom ne zabranjuje primanje sakramenata. Za primanje sakramenata treba se pripraviti potrebnom evangelizacijom i doličnom katehetskom poukom, i to roditelja u slučaju krštenja djeteta, odnosno odraslog krštenika. Naglasio je kako osim u slučaju smrtne opasnosti djeteta, Crkva ne podjeljuje sakramente bez suglasnosti roditelja i bez njihova ozbiljna jamstva da će dijete odgajati u katoličkoj vjeri. Crkva ne može udovoljiti želji onih roditelja koji ne daju nikakvo jamstvo da će dijete nakon krštenja primiti prikladan kršćanski odgoj što ga zahtijeva sakrament. Tada je razborito odgoditi krštenje, a odgoda je poziv na odgovornu pripravu za krštenje. Odrasla osoba u smrtnoj pogibelji može se krstiti ako ima neko znanje o glavnim vjerskim istinama. Na kraju se osvrnuo na kumstvo, kazavši kako i za tu službu treba imati potrebne „kvalifikacije“.

O otvorenim pitanjima, tj. o  pastoralnoj razboritosti s obzirom na sakrament krsta govorio je vlč. Branko Šipura iz Požeške biskupije koji se osvrnuo na dobra iskustva u pastoralu Roma i njihovoj integraciji u društvo na području gdje žive. Naglasio je kako svaki čovjek i vjernik, pa tako i Rom, uz prava ima i obaveze. Pastoral Roma nazvao je misijskim djelovanjem, te se osvrnuo na vlastita iskustva u katehezi romske djece i njihovom krštenju, ali i nastojanjima da se crkveno vjenčaju njihovi roditelji prethodno pristupivši potrebnoj pouci. Naglasio je kako se u pastoralu Roma vrlo često javlja pitanje popustljivosti, odnosno u kojim slučajevima dopustiti, a u kojima odgoditi primanje sakramenata. Potrebno je biti razborit, ali i biti popustljiv, ispravno ih oraspoložiti i ne uskratiti im njihovo pravo, te imati puno srca i duše za susret s romskom populacijom na terenu, poručio je vlč. Šipura.

Drugi nacionalni susret, na kojem je sudjelovalo 50-tak pastoralnih djelatnika, zaključen je plenarnom raspravom te prijedlozima za daljnju suradnju na nacionalnoj razini. Raspravu su vodili tajnica Odbora HBK za pastoral Roma s. Karolina Miljak i biskupijski povjerenik vlč. Mostečak. Biskup Mrzljak kazao je kako je uvođenje u vjeru proces, a krštenje poticaj na življenje kršćanske vjere. Naglasio je kako se vjernikom ne može postati odjednom, dodavši da je vjernik pozvan trajno rasti u vjeri. Kod romske populacije ujedno je potrebno poticati da postupno napuste običaje koji nisu u skladu s kršćanskom vjerom koju su krštenjem primili i koju žele živjeti. U raspravi su istaknuta brojna pozitivna iskustva u suradnji Roma i Crkve te su dane smjernice za njezino unapređenje. U više navrata iznesena je važnost koju u romskim obiteljima imaju upravo djeca, stoga je naglasak potrebno stavljati na katehezu djece i njihovo uključivanje u život župne zajednice, dok je roditelje potrebno poticati na primanje vjerske pouke te ih sve zajedno okupljati na crkvena slavlja. Ujedno je istaknuta važnost prikladne literature, te uređenja kapelica u većim romskim mjestima koja su udaljena od ostalih mjesta župe.

Na kraju susreta biskup Hranić zahvalio je domaćinima i organizatorima susreta. Također je istaknuo iznimnu važnost programa Romske odgojne zajednice Odbora HBK koji u ljeto okuplja djecu na višednevni susret, koji pridonosi formaciji mladih Roma koji su pozvani da jednog dana budu animatori u svojim sredinama i župni suradnici, odnosno to su osobe koje se potiče da nastave svoje školovanje na najvišim razinama i zatim djeluju na integraciji romskog naroda u društveni i crkveni život sredine u kojoj žive.

Jasminka Bakoš-Kocijan