U Varaždinu predstavljena knjiga o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini
VARAŽDIN, 5. 11. 2016.
Varaždinska biskupija, Gospićko-senjska biskupija i Hrvatsko kulturno vijeće priredili su predstavljanje knjige "Crkva hrvatskih mučenika na Udbini - od ideje do ostvarenja" autora Mile Bogovića i Ante Bežena, u subotu 5. studenoga u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu.
O izgradnji Nacionalnog svetišta i samoj knjizi govorili su varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, gospićko-senjski biskup u miru mons. dr. Mile Bogović, prof. dr. Ante Bežen i recenzent prof. Milan Bešlić, dok se Franjo Talan osvrnuo na mučeničke tragove u Varaždinskoj biskupiji.
Biskup Mrzljak u uvodnoj je riječi podsjetio na kontekst bogate prošlosti Udbine kazavši kako je posljednjih godina ponovno dobilo zasluženo mjesto u novijoj Hrvatskoj te postaje širi pojam poput Bleiburga. Napomenuo je kako se za Bleiburg može reći da je bio prva postaja križnog puta hrvatskog naroda, na kojem su mnogi bili osuđeni na smrt, dodavši da bi tada Udbina bila 14. postaja na kojoj se Isusovo mrtvo tijelo polaže u grob. Mogli bismo u ovoj prigodi reći da su, poput pobožnog Josipa Arimatejca, i pobožan biskup Bogović i pobožan hrvatski puk odlučili položiti zemne ostatke hrvatskih mučenika u svehrvatski grob na Udbini. Ta ideja dolazi još više do izražaja nakon što smo sudjelovali na pokapanju zemnih ostataka žrtava iz Hude jame na groblju kod Maribora, a ona se može ostvariti suradnjom svih institucija, rekao je biskup Mrzljak.
O knjizi, izašloj iz tiska u kolovozu, koja govori o cjelokupnom projektu izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini kod Krbavskog polja na kojem se odvila poznata bitka, potom se osvrnuo recenzent prof. Milan Bešlić koji je kazao kako će ona zasigurno sve više dobivati na značenju u hrvatskom narodu i kulturi, a napose u osvješćivanju svih nas o samome mjestu čije će značenjske vrijednosti sve više rasti. Biskup Bogović u ovoj je knjizi sažeo trnovit put izgradnje tog memorijalnog kompleksa s kojim je želio upaliti u hrvatskom narodu jedno sjećanje koje bi uvijek gorjelo i svjetlilo. Simbolička je vrijednost toga zdanja primarna i duhovna, pogotovo ako se prisjetimo da su neprijatelji uvijek gađali crkve i zvonike kao simbole postojanja hrvatskog naroda. Naglasio je kako je knjiga dokumentarni medij izgradnje crkve i na taj način komunikacijski prenosiva kako bi se bolje upoznalo s tim projektom. Također je govorio o rješenju crkve i oltarnom reljefu Slava hrvatskih mučenika, kipara Kuzme Kovačića.
Predstavljajući sadržaj knjige, njezin glavni urednik i autor prof. Ante Bežen kazao je da ona donosi sveobuhvatan prikaz izgradnje crkve koja je puna nacionalne, vjerske i kulturne simbolike, te se nalazi na svojevrsnoj geografskoj sredini Hrvatske. Crkva je simbol nastojanja i želje onih koji žele afirmirati zahvalnost žrtvama palima za slobodu hrvatskog naroda i vjere. Crkva je vjerojatno jedini projekt nacionalnog značenja u slobodnoj Hrvatskoj koji je ujedinio sve relevantne čimbenike hrvatskog naroda na kojem se Hrvati nisu dijelili po ideologiji ni politici. Izgradnja crkve je dovršena, no njezina funkcija još zasigurno nije, s obzirom na ideju o kojoj se sve više govori, a to je da se u kripti uredi svehrvatski grob sa spomen oznakama svih mučenika za domovinu Hrvatsku kroz povijest, bez obzira na vjeru, nacionalnost i ideologiju. Duboko humana poruka ideje ovog projekta je da "više nikada ne dođe vrijeme da ljudi zbog narodnosti i vjere moraju bježati". Na poticaj biskupa Bogovića crkva je ostvarena s idejom duhovnog preporoda hrvatskog naroda, a njezina je ideja ujedno nacionalna sinteza koju narod treba postići kroz život i vjeru, rekao je prof. Bežen.
Biskup Bogović, koji je bio začetnik ideje o izgradnji crkve, govorio je o sazrijevanju inicijative za njezino ostvarenje. Biskup Bogović započeo je i završio projekt izgradnje nacionalnog svetišta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, čija je temeljna ideja odavanje zahvalnosti mučenicima i žrtvama za vjeru tijekom cijele hrvatske povijesti i duhovna obnova hrvatskog naroda na toj osnovi. Biskup je podsjetio kako su mnogi kroz prošlost potiskivali hrvatsku memoriju na svoje velikane, ali i svijest o pravu na svoju domovinu, vjeru i narodnost, pa se željelo da ova ideja bude doprinos buđenju i dizanju te svijesti o memoriji utemeljenoj na žrtvi i patnji Isusa Krista.
Franjo Talan, član Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij, u Varaždinskoj je biskupiji povjerenik za prikupljanje podataka o stradalima tijekom Drugog svjetskog rata i poraća radi izrade martirologija za područje Varaždinske biskupije. Govorio je o žrtvama i stradalima na području biskupije, napomenuvši kako su u ukupno 105 župa Varaždinske biskupije evidentirane 10.932 žrtve, no neki podaci su manjkavi, odnosno za polovicu su unesene samo godine rođenja, dok za dodatnih 3.000 nedostaju podaci o roditeljima, pa će podatke trebati dopuniti. U razdoblju Drugog svjetskog rata i poraća ubijeno je 26 svećenika s područja Varaždinske biskupije, a dvojica svećenika ubijeni su prije rata. Na području ove biskupije nestalo je i stradalo još 7 svećenika rodom s drugih područja. Stradale su i četiri redovnice, te po jedan bogoslov i sjemeništarac. Također, na području biskupije nalazi se stotinjak masovnih grobišta i stratišta neidentificiranih žrtava, od kojih su samo rijetka istražena. Nadam se da će se i kod nas sve više razvijati svijest, nakon nedavnih događaja u Sloveniji, da smo se prema svim žrtvama dužni odnositi s poštovanjem, a ideja o Udbini ostvariva je i dobrodošla, zaključio je Talan. Biskup Bogović kao prijašnji predsjednik Komisije za hrvatski martirologij kazao je kako će se sve prikupljene evidencije predati državnim službama, a Komisija će se posvetiti slučajevima stradalih mučenika za vjeru.
O izgradnji Nacionalnog svetišta i samoj knjizi govorili su varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, gospićko-senjski biskup u miru mons. dr. Mile Bogović, prof. dr. Ante Bežen i recenzent prof. Milan Bešlić, dok se Franjo Talan osvrnuo na mučeničke tragove u Varaždinskoj biskupiji.
Biskup Mrzljak u uvodnoj je riječi podsjetio na kontekst bogate prošlosti Udbine kazavši kako je posljednjih godina ponovno dobilo zasluženo mjesto u novijoj Hrvatskoj te postaje širi pojam poput Bleiburga. Napomenuo je kako se za Bleiburg može reći da je bio prva postaja križnog puta hrvatskog naroda, na kojem su mnogi bili osuđeni na smrt, dodavši da bi tada Udbina bila 14. postaja na kojoj se Isusovo mrtvo tijelo polaže u grob. Mogli bismo u ovoj prigodi reći da su, poput pobožnog Josipa Arimatejca, i pobožan biskup Bogović i pobožan hrvatski puk odlučili položiti zemne ostatke hrvatskih mučenika u svehrvatski grob na Udbini. Ta ideja dolazi još više do izražaja nakon što smo sudjelovali na pokapanju zemnih ostataka žrtava iz Hude jame na groblju kod Maribora, a ona se može ostvariti suradnjom svih institucija, rekao je biskup Mrzljak.
O knjizi, izašloj iz tiska u kolovozu, koja govori o cjelokupnom projektu izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini kod Krbavskog polja na kojem se odvila poznata bitka, potom se osvrnuo recenzent prof. Milan Bešlić koji je kazao kako će ona zasigurno sve više dobivati na značenju u hrvatskom narodu i kulturi, a napose u osvješćivanju svih nas o samome mjestu čije će značenjske vrijednosti sve više rasti. Biskup Bogović u ovoj je knjizi sažeo trnovit put izgradnje tog memorijalnog kompleksa s kojim je želio upaliti u hrvatskom narodu jedno sjećanje koje bi uvijek gorjelo i svjetlilo. Simbolička je vrijednost toga zdanja primarna i duhovna, pogotovo ako se prisjetimo da su neprijatelji uvijek gađali crkve i zvonike kao simbole postojanja hrvatskog naroda. Naglasio je kako je knjiga dokumentarni medij izgradnje crkve i na taj način komunikacijski prenosiva kako bi se bolje upoznalo s tim projektom. Također je govorio o rješenju crkve i oltarnom reljefu Slava hrvatskih mučenika, kipara Kuzme Kovačića.
Predstavljajući sadržaj knjige, njezin glavni urednik i autor prof. Ante Bežen kazao je da ona donosi sveobuhvatan prikaz izgradnje crkve koja je puna nacionalne, vjerske i kulturne simbolike, te se nalazi na svojevrsnoj geografskoj sredini Hrvatske. Crkva je simbol nastojanja i želje onih koji žele afirmirati zahvalnost žrtvama palima za slobodu hrvatskog naroda i vjere. Crkva je vjerojatno jedini projekt nacionalnog značenja u slobodnoj Hrvatskoj koji je ujedinio sve relevantne čimbenike hrvatskog naroda na kojem se Hrvati nisu dijelili po ideologiji ni politici. Izgradnja crkve je dovršena, no njezina funkcija još zasigurno nije, s obzirom na ideju o kojoj se sve više govori, a to je da se u kripti uredi svehrvatski grob sa spomen oznakama svih mučenika za domovinu Hrvatsku kroz povijest, bez obzira na vjeru, nacionalnost i ideologiju. Duboko humana poruka ideje ovog projekta je da "više nikada ne dođe vrijeme da ljudi zbog narodnosti i vjere moraju bježati". Na poticaj biskupa Bogovića crkva je ostvarena s idejom duhovnog preporoda hrvatskog naroda, a njezina je ideja ujedno nacionalna sinteza koju narod treba postići kroz život i vjeru, rekao je prof. Bežen.
Biskup Bogović, koji je bio začetnik ideje o izgradnji crkve, govorio je o sazrijevanju inicijative za njezino ostvarenje. Biskup Bogović započeo je i završio projekt izgradnje nacionalnog svetišta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, čija je temeljna ideja odavanje zahvalnosti mučenicima i žrtvama za vjeru tijekom cijele hrvatske povijesti i duhovna obnova hrvatskog naroda na toj osnovi. Biskup je podsjetio kako su mnogi kroz prošlost potiskivali hrvatsku memoriju na svoje velikane, ali i svijest o pravu na svoju domovinu, vjeru i narodnost, pa se željelo da ova ideja bude doprinos buđenju i dizanju te svijesti o memoriji utemeljenoj na žrtvi i patnji Isusa Krista.
Franjo Talan, član Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij, u Varaždinskoj je biskupiji povjerenik za prikupljanje podataka o stradalima tijekom Drugog svjetskog rata i poraća radi izrade martirologija za područje Varaždinske biskupije. Govorio je o žrtvama i stradalima na području biskupije, napomenuvši kako su u ukupno 105 župa Varaždinske biskupije evidentirane 10.932 žrtve, no neki podaci su manjkavi, odnosno za polovicu su unesene samo godine rođenja, dok za dodatnih 3.000 nedostaju podaci o roditeljima, pa će podatke trebati dopuniti. U razdoblju Drugog svjetskog rata i poraća ubijeno je 26 svećenika s područja Varaždinske biskupije, a dvojica svećenika ubijeni su prije rata. Na području ove biskupije nestalo je i stradalo još 7 svećenika rodom s drugih područja. Stradale su i četiri redovnice, te po jedan bogoslov i sjemeništarac. Također, na području biskupije nalazi se stotinjak masovnih grobišta i stratišta neidentificiranih žrtava, od kojih su samo rijetka istražena. Nadam se da će se i kod nas sve više razvijati svijest, nakon nedavnih događaja u Sloveniji, da smo se prema svim žrtvama dužni odnositi s poštovanjem, a ideja o Udbini ostvariva je i dobrodošla, zaključio je Talan. Biskup Bogović kao prijašnji predsjednik Komisije za hrvatski martirologij kazao je kako će se sve prikupljene evidencije predati državnim službama, a Komisija će se posvetiti slučajevima stradalih mučenika za vjeru.
Jasminka Bakoš-Kocijan
