ZAGREB, 9. 6. 2013.

U Zagrebu je u nedjelju 9. lipnja proslavljeno 18. Međimursko proštenje u organizaciji Zavičajnog društva 'Međimurje' u Zagrebu te pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Grada Zagreba.

Tim je povodom varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodio u zagrebačkoj katedrali svetu misu 18. Međimurskog proštenja, tradicionalne manifestacije u kojoj sudjeluju mnogobrojni Međimurci koji žive i rade u Zagrebu, te članovi raznih udruga i vjernici iz 'malog Međimurja'. S biskupom su suslavili mons. dr. Juraj Kolarić i drugi međimurski svećenici koji su na službi u Zagrebu, kao i oni na službi u međimurskim župama.

Sve nazočne pozdravio je mons. Kolarić koji je istaknuo da su se okupili da svečanim misnim slavljem po 18. put, molitvom i pjesmom, proslave "Međimursko prošćenje". Podsjetio je da su Međimurci, okupljeni u Zavičajnom društvu 'Međimurje' u Zagrebu, prošle godine proslavili 20. obljetnicu svoga djelovanja te da od 1996. godine slave svoje "Međimursko prošćenje", kao izričaj svoje vjere i povezanosti s Katoličkom Crkvom, Zagrebačkom nadbiskupijom i Zagrebom, te da svekolikoj hrvatskoj javnosti predstave svoju bogatu vjersku, kulturnu i društvenu baštinu. Napomenuo je da je još učeni pavlinski redovnik Josip Bedeković nazvao Međimurje "rascvalim vrtom Hrvatske", a pjesnik iz Draškovca, Ivan Sokač, nazvao ga je "falat zemlje štera ima dušu". Mons. Kolarić naglasio je i kako su Međimurci u Zagrebu i Međimurci u Međimurju oduvijek smatrali hrvatski glavni grad Zagreb svojim najdražim i najbližim odredištem te najvećim međimurskim gradom izvan Međimurja. Naime, u Zagrebu danas živi preko 40.000 Međimuraca iz nekoliko generacija. Međutim, pravu dušu i srce za sve Međimurce predstavlja zagrebačka katedrala, svehrvatsko svetište, gdje se nalaze, ne samo međimurski vjerski i nacionalni korijeni, već se u tom hrvatskom panteonu štuju i posmrtni ostaci crkvenih i nacionalnih velikana koji su svoje živote utkali i u život hrvatskog Međimurja. Tu počivaju: Petar Zrinski, Juraj Haulik, prvi zagrebački nadbiskup i bl. Alojzije Stepinac. Hodočašća međimurskih vjernika i svećenika, kao i ovo proštenjarsko hodočašće, na njihove grobove, a osobito na grob bl. Alojzija Stepinca, znak su i izričaj zahvalnosti za sve ono što su ti hrvatski velikani učinili i za Međimurje, rekao je mons. Kolarić istaknuvši kako svim ljudima dobre volje, Međimurci, ovom svetom misom, u svom "pinklecu" donose svoje najveće blago - svoju kršćansku vjeru.

Biskup Mrzljak u propovijedi je govorio o važnosti življene vjere, i to one koju su mnogi stekli upravo onako kako je zapisano u staroj međimurskoj popijevki "tu me moja mila majka rodila, tu me ona prva v cirkvu vodila, Boga molit, bližnjeg ljubit vučila, Boga molit, bližnjeg ljubit nafčila". Nije li u tome sadržana bit te duboke stoljetne vjere naših predaka koju su željeli prenijeti novim naraštajima?, upitao se biskup istaknuvši da je Crkva dužna čuvati i prenositi Božju riječ koja uvijek želi dobro svakom čovjeku.

Na misi su sudjelovali članovi Zavičajnog društva Međimurje u Zagrebu na čelu s predsjednikom dr. Mijom Bergovcem i članovima upravnih tijela Društva, te mnogobrojni uzvanici i gosti, među kojima i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, župan Međimurske županije Matija Posavec, zastupnica u Hrvatskom saboru iz Međimurja Sunčana Glavak i zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić. Zapaženo sudjelovanje i ove je godine imala Zrinska garda iz Čakovca s predsjednikom Alojzijem Sobočancem. Pjevanjem je misno slavlje uljepšao pjevački zbor župe Donja Dubrava u Međimurju, koji ove godine slavi 80. obljetnicu svoga djelovanja.

Nakon mise program je nastavljen u parku Opatovina uz nastup međimurskih KUD-ova, zborova i raznih udruga i skupina.

Jasminka Bakoš-Kocijan

 fotografija: arhiv 2012.