Uz devedeseti rođendan baki Tereziji Talan stigao i blagoslov Pape Franje
KRIŽOVLJAN, 14. 9. 2020.
Glavno proštenje u župi Križovljan slavi se na blagdan Uzvišenja sv. Križa, 14. rujna, a ove godine je svečanu koncelebriranu misu u 11 sati, predslavio i održao prigodnu propovijed preč. Ivan Rak, kancelar Varaždinske biskupije.
Pod misom je pjevao zbor župe Križovljan uz orguljašku pratnju Marijana Županića na orguljama, a na proštenju u rodnoj župi bio je i vlč. Vjekoslav Pavlović, župnik iz Blaškovca kod Sesveta.
Vlč. Zorislav Šafran, domaći župnik, na kraju mise je zahvalio kancelaru Biskupije na predvođenju misnog slavlja, a potom je, uime župe Križovljan, Tereziji Talan čestitao devedeseti rođendan i uručio joj blagoslov Pape Franje koji joj je podijeljen u Vatikanu 7. srpnja ove godine.
Čestitci zaslužnoj župljanki pridružio se, uime Varaždinske biskupije i preč. Rak, a samo uručenje prisutni vjernici popratili su pljeskom.
Terezija Talan, rođena je, kao najstarije dijete svojih roditelja, 19. rujna 1930. godine u Radovcu. Djetinjstvo i djevojaštvo provela je uz roditelje, oca Stjepana Grmec i majku Mariju r. Hutinski, te braću, Ivana i Mirka, te najmlađeg, Stjepana, rođenog 1942. koji je kao svećenik preminuo u Njemačkoj 2010. godine.
Osnovnu, tada četverogodišnju školu Križovljan završila je u vrijeme nastanka Nezavisne države Hrvatske, a ljubav prema Bogu i blizina crkve Uzvišenja sv. Križa od malena ju je vezala za uređenje i crkve i njenog okoliša, kojeg s posebnom ljubavlju uređuje i u svojim devedesetim godinama. Kao djevojka postala je članica križovljanskog Djevojačkog društva Srca Isusova, a po obavljenoj prvoj svetoj ispovijedi i pričesti redovito je obavljala prve petke i subote, što je nastavila i svih minulih ljeta.
Nedjeljne i blagdanske mise nije propuštala, a vjenčanjem za Josipa Talana, 20. siječnja 1954. godine preselila se u susjedni Križovljan. U skladnom braku rodilo im se šestero djece, a zbog općeg siromaštva suprug Josip uspio se nakon rođenja petog djeteta zaposliti u Austriji gdje je radio kroz tjedan, dok je vikendom bio s obitelju. Terezija se uz brigu za domaćinstvo i odgoj djece posvetila i gospodarskim poslovima, a između obveza u polju i vinogradu, te brige za stoku i poslove u kući, zajedno sa suprugom Josipom i djecom, radosno je sa župom Križovljan hodočastila u Mariju Bistricu i ostala Marijanska svetišta i prošteništa, kao i odlazila na mlade mise i svećenička ređenja. U ljubavi prema Bogu i bližnjima supružnici Talan odgajali su i svoju djecu, a po njihovu odrastanju i osamostaljivanju baka Terezija nastojala je pomoći i unucima. S mužem Josipom, djecom, unucima, praunucima i ostalom rodbinom i prijateljima 2004. godine proslavili su pedesetu obljetnicu braka, a potom su već stariji i iscrpljeni poslove oko gospodarstva i vođenja kućanstva prepustili mlađima. Suprug Josip duže je razdoblje pobolijevao, a do smrti 2012. godine svakodnevno je sa suprugom Terezijom bio na misi, a dok su im prilike dozvolile i na susjednim proštenjima: u župi Sveta Barbara – Natrkižovljan, u Petrijancu i Vinici, a i u nešto udaljenijim Donjoj Voći i Maruševcu te pogotovo na proštenju u Varaždinu, „kod kapucina“, za Lurdsku majku Božju i na „škapularskom“ proštenju kod franjevaca.
Kako su poslove brige oko uređenja kuće i vođenja domaćinstva preuzeli mlađi, baka Terezija posvetila se više molitvi, a na prostoru između novog farofa i crkve Uzvišenja sv. Križa u Radovcu već nekoliko godina uređuje cvjetnjak, kojeg je sama formirala. Posljednjih desetljeća vodi brigu i oko uređenja svećeničkih grobova križovljanskih župnika na cestičkom groblju, a uz župnik Ivana Mađarića (ubijenog 10. travnja 1941. od njemačke vojske), Ivana Čižmaka i Ivana Dugi, svijeću ne zaboravi zapaliti ni na grobu vlč Zdravka Boraka, brata svećenika Stjepana Grmeca, Antuna Rugani, te obići i grobove kćeri Ane, supruga Josipa i roditelja i rodbine. Dok su joj zdravstvene prilike dozvolile radosno je predmolila krunicu za pokojnike na groblju, a gotovo je redovito bila i na svim misama služenim u križovljanskoj župnoj crkvi, kao i na proštenjima kod sv. Lovre u Lovrečanu i na komemoracijama na grobištu Pancerica uz koje je sagrađena kapela blaženog Alojzija Stepinca.
Baka Terezija uz petero žive djece danas je ponosna i na 20 unuka, 22 praunuka i dvoje pra-praunučadi, a potomci Josipa i Terezije Talan, danas uz „adrese“ na području župe Križovljan i Varaždinske biskupije, žive i u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj.
Glavno proštenje u župi Križovljan slavi se na blagdan Uzvišenja sv. Križa, 14. rujna, a ove godine je svečanu koncelebriranu misu u 11 sati, predslavio i održao prigodnu propovijed preč. Ivan Rak, kancelar Varaždinske biskupije.
Pod misom je pjevao zbor župe Križovljan uz orguljašku pratnju Marijana Županića na orguljama, a na proštenju u rodnoj župi bio je i vlč. Vjekoslav Pavlović, župnik iz Blaškovca kod Sesveta.
Vlč. Zorislav Šafran, domaći župnik, na kraju mise je zahvalio kancelaru Biskupije na predvođenju misnog slavlja, a potom je, uime župe Križovljan, Tereziji Talan čestitao devedeseti rođendan i uručio joj blagoslov Pape Franje koji joj je podijeljen u Vatikanu 7. srpnja ove godine.
Čestitci zaslužnoj župljanki pridružio se, uime Varaždinske biskupije i preč. Rak, a samo uručenje prisutni vjernici popratili su pljeskom.
Terezija Talan, rođena je, kao najstarije dijete svojih roditelja, 19. rujna 1930. godine u Radovcu. Djetinjstvo i djevojaštvo provela je uz roditelje, oca Stjepana Grmec i majku Mariju r. Hutinski, te braću, Ivana i Mirka, te najmlađeg, Stjepana, rođenog 1942. koji je kao svećenik preminuo u Njemačkoj 2010. godine.
Osnovnu, tada četverogodišnju školu Križovljan završila je u vrijeme nastanka Nezavisne države Hrvatske, a ljubav prema Bogu i blizina crkve Uzvišenja sv. Križa od malena ju je vezala za uređenje i crkve i njenog okoliša, kojeg s posebnom ljubavlju uređuje i u svojim devedesetim godinama. Kao djevojka postala je članica križovljanskog Djevojačkog društva Srca Isusova, a po obavljenoj prvoj svetoj ispovijedi i pričesti redovito je obavljala prve petke i subote, što je nastavila i svih minulih ljeta.
Nedjeljne i blagdanske mise nije propuštala, a vjenčanjem za Josipa Talana, 20. siječnja 1954. godine preselila se u susjedni Križovljan. U skladnom braku rodilo im se šestero djece, a zbog općeg siromaštva suprug Josip uspio se nakon rođenja petog djeteta zaposliti u Austriji gdje je radio kroz tjedan, dok je vikendom bio s obitelju. Terezija se uz brigu za domaćinstvo i odgoj djece posvetila i gospodarskim poslovima, a između obveza u polju i vinogradu, te brige za stoku i poslove u kući, zajedno sa suprugom Josipom i djecom, radosno je sa župom Križovljan hodočastila u Mariju Bistricu i ostala Marijanska svetišta i prošteništa, kao i odlazila na mlade mise i svećenička ređenja. U ljubavi prema Bogu i bližnjima supružnici Talan odgajali su i svoju djecu, a po njihovu odrastanju i osamostaljivanju baka Terezija nastojala je pomoći i unucima. S mužem Josipom, djecom, unucima, praunucima i ostalom rodbinom i prijateljima 2004. godine proslavili su pedesetu obljetnicu braka, a potom su već stariji i iscrpljeni poslove oko gospodarstva i vođenja kućanstva prepustili mlađima. Suprug Josip duže je razdoblje pobolijevao, a do smrti 2012. godine svakodnevno je sa suprugom Terezijom bio na misi, a dok su im prilike dozvolile i na susjednim proštenjima: u župi Sveta Barbara – Natrkižovljan, u Petrijancu i Vinici, a i u nešto udaljenijim Donjoj Voći i Maruševcu te pogotovo na proštenju u Varaždinu, „kod kapucina“, za Lurdsku majku Božju i na „škapularskom“ proštenju kod franjevaca.
Kako su poslove brige oko uređenja kuće i vođenja domaćinstva preuzeli mlađi, baka Terezija posvetila se više molitvi, a na prostoru između novog farofa i crkve Uzvišenja sv. Križa u Radovcu već nekoliko godina uređuje cvjetnjak, kojeg je sama formirala. Posljednjih desetljeća vodi brigu i oko uređenja svećeničkih grobova križovljanskih župnika na cestičkom groblju, a uz župnik Ivana Mađarića (ubijenog 10. travnja 1941. od njemačke vojske), Ivana Čižmaka i Ivana Dugi, svijeću ne zaboravi zapaliti ni na grobu vlč Zdravka Boraka, brata svećenika Stjepana Grmeca, Antuna Rugani, te obići i grobove kćeri Ane, supruga Josipa i roditelja i rodbine. Dok su joj zdravstvene prilike dozvolile radosno je predmolila krunicu za pokojnike na groblju, a gotovo je redovito bila i na svim misama služenim u križovljanskoj župnoj crkvi, kao i na proštenjima kod sv. Lovre u Lovrečanu i na komemoracijama na grobištu Pancerica uz koje je sagrađena kapela blaženog Alojzija Stepinca.
Baka Terezija uz petero žive djece danas je ponosna i na 20 unuka, 22 praunuka i dvoje pra-praunučadi, a potomci Josipa i Terezije Talan, danas uz „adrese“ na području župe Križovljan i Varaždinske biskupije, žive i u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj.
Franjo Talan