BEOGRAD, 7. 8. 2013.

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak boravio je 6. i 7. kolovoza u pohodu Beogradskoj nadbiskupiji.

U srijedu 7. kolovoza u srpskoj Patrijaršiji u Beogradu varaždinski biskup susreo se s novoizabranim episkopom bihaćko-petrovačkim gosp. Atanasijem (Rakitom).

Susretu su, uz biskupa Mrzljaka bili nazočni nadbiskup beogradski mons. Stanislav Hočevar, generalni vikar Beogradske nadbiskupije fra Leopold Rochmes, mr. Damir Bobovec predstojnik Knjižnice i voditelj Arhiva Varaždinske biskupije te Marko Štefanec, tajnik varaždinskog biskupa.

Episkop Atanasije, uz pozdrave, prenio je i žaljenje patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja što biskupe nije mogao primiti zbog zdravstvenih razloga. Na samom početku biskup Mrzljak je upoznao episkopa Atanasija s razlozima svoga boravka u Beogradu, te ga u kratkim crtama osobno upoznao s Varaždinskom biskupijom.

Poslanje Crkava usmjereno je na naviještanje i življenje evanđelja Isusa Krista te su u tome smislu u središtu razgovora bile teme koje se odnose na izazove koje pred kršćane stavlja današnjica.

U svezi s tim katolički i pravoslavni biskupi istaknuli su važnost suradnje obiju crkava na svim razinama. Vjernost Kristovom evanđelju pretpostavka je autentičnosti života i zbližavanja Crkava kao i njihovom doprinosu pomirenju među narodima u kojima djeluju. Jedinstvo Kristove Crkve Božja je volja i volja kršćanskoga puka, zaključili su episkop i biskupi.

Biskup Mrzljak predao je episkopu Atanasiju poklon za srpskog patrijarha Irineja, monografiju grada Varaždina, te mu zaželio mnogo blagoslova u upravljanju novom eparhijom. 

Nakon toga direktor muzeja Srpske pravoslavne crkve gosp. Vladimir Radovanović proveo je biskupe i njihovu pratnju kroz stalni postav muzeja gdje su se mogli vidjeti zanimljivi liturgijski eksponati iz povijesti Srpske pravoslavne crkve.

Biskupe je zaželio vidjeti i šef kabineta njegove svetosti episkop remezijanski gosp. Andrej (Čilerdžić). U srdačnom susretu pokazao je živi interes za prilike u kojima djeluje Varaždinska biskupija. Istaknuo je potrebu ostajanja u bratskoj povezanosti i suradnji.

Ovim posjetom Patrijaršiji završio je četverodnevni boravak biskupa Mrzljaka u Srbiji povodom proslave Velikih Tekija u Petrovaradinu i početaka devetnice u čast Gospi u beogradskoj prvostolnici.

Marko Štefanec

Navečer 6. kolovoza u katedrali Uznesenja Marijina predvodio je euharistijsko slavlje u okviru otvaranja devetnice za svetkovinu zaštitnice stolne crkve i u pripravi za 1700. jubilej Konstantinova edikta o kršćanskoj slobodi. Na početku misnog slavlja pozdravio ga je generalni vikar Beogradske nadbiskupije fra Leopold Rochmes, te zahvalio biskupu Mrzljaku za njegov dolazak. Biskup Mrzljak istaknuo je kako se raduje svetom slavlju u kojemu susrećemo živoga uskrslog Krista s kojim računa brojno čovječanstvo među kojima i beogradski vjernici, maleni brojem ali duhovno veliki po prisutnosti Isusova svjetla i snage u njihovim srcima. U ovome misnome slavlju, rekao je biskup Mrzljak, želim povjeriti Isusu da nas on snagom svoga Duha međusobno poveže te da u svojoj sredini budemo njegovo živo svjedočanstvo.

Biskup je u homiliji naglasio da započinjemo devetnicu priprave,  za proslavu velike svetkovine koju zovemo Velika Gospa ili Marijino Uznesenje na Nebo. Marijino Uznesenje znak je i nada našeg uznesenja i naše proslave vječnog života. Marija je bila svjesna kako Bog čini velika djela po čovjeku i toga su bili svjesni i mnogi drugi veliki sveci tijekom povijesti. Nisu oni sebe uzvisivali, oni su znali da su samo smrtni ljudi, ali da Bog može činiti velika dijela onda kada čovjek želi u poniznosti stati pred Boga i kada želi slušati Njegovu riječ, kada želi živjeti po Njegovoj riječi. Tu je Marija primjer, rekao je biskup.

Poželio je vjernicima da ih trajno nadahnjuju i pokreću Isusove besmrtne nade te da se u tom duhu priprave na svetkovinu Marijina uznesenja i za jubilej 1700. obljetnice kršćanske slobode koju im je dao car Konstantin, podrijetlom  iz današnjega Niša.

Na kraju mise nadbiskup Stanislav Hočevar zahvalio je biskupu Mrzljaku za dolazak i predvođenje svete mise te mu uručio ikonu bijelog anđela.