Od:
Do:

Varaždinski biskup Bože Radoš predslavio božićnu polnoćku u varaždinskoj katedrali

Varaždinski biskup Bože Radoš predslavio božićnu polnoćku u varaždinskoj katedraliVARAŽDIN, 25.12.2022.
Veliki broj vjernika ispunio je varaždinsku katedralu na božićnoj misi polnoćki, 25. prosinca, koju je u zajedništvu s kanonicima Stolnog kaptola i svećenicima iz središnjih biskupijskih ustanova predslavio varaždinski biskup Bože Radoš. Varaždinski tamburaški orkestar svirao je tradicionalne hrvatske božićne pjesme, a pjevao je katedralni zbor Chorus Dominicalis.

U svojoj je homiliji biskup Radoš progovorio o tri detalja iz ulomka evanđelja po Luki koji se navješta u božićnoj noći. Prvi detalj smiješta Isusovo rođenje u povijesni kontekst za vrijeme vladavine cara Augusta koji je imao status božanstva u svom Rimskom carstvu, drugi ga, ali i on sam sebe, zbog njegove neograničene moći doživaljavaju božanstvom. A evanđelje spominje i drugu povijesnu ličnost, Kvirinija koji upravlja Sirijom. Bila su to dva najmoćnija čovjeka, njima pripada vrijeme u kojem žive, rekao ja biskup. Nasuprot njima Luka spominje i druga dva lika, nevažna za vrijeme u kojem žive, Josip iz plemena Davidova i njegova zaručnica Marija. Oni, beznačajni, bez ikakvog utjecaja na svijet i povijest, sa sobom donose i plod utrobe Marijine, dijete koje je potpuno bespomoćno. Luka spominjući, suprotstavljajući ove likove jasno pokazuje kako je Bog gospodar povijesti, on će izokrenuti odnose moći i značaja među ovim likovima. Više u središtu neće biti August i Kvirinije već dijete, Bog koji je postao dijete. „Božja moć, njegovo kraljevstvo ima drugačiji put… Njegova moć je moć djeteta, moć ovisnosti o čovjeku, moć ljubavi Božje koja želi biti bespomoćna te će svoju moć i svemoć pokazati na križu kada će iz ljubavi prema Bogu Ocu i prema nama darovati svoj život“, pojasnio je biskup Radoš.

Nadalje je biskup govorio o popisu stanovništva zbog kojeg su Marija i Josip došli u Betlehem. Svrha popisa je bila vidjeti koliko se može nametnuti poreza, koliko ima mladića i muškaraca sposobnih za ratovanja, a popis je mogao raditi gospodar, onaj tko ima moć. Za Židove je to bilo posebno problematično jer je Bog bio njihov jedini kralj, gospodar i on jedini može popisati svoj narod, protumačio je biskup. Izrael u svojoj povijesti pamti tri popisa, kod izlaska iz Egipta, u pustinji te prije ulaska u Obećanu zemlju. Zanimljiv je izričaj koji se u knjizi Izlaska upotrebljava za popis naroda, kaže se: podigni, neka podignu glavu gore, prema Bogu, da on vidi i vrati dostojanstvo čovjeka. Upravo takav popis stanovništva događa se u božićnoj noći, Bog dolazi među nas da nas popiše onako kako On popisuje, „da vidimo sebe u Onome koji je naš izvor, naš otac, od koga teče naš život. Da vidimo svoju sličnost s Bogom i u tome raste naše dostojanstvo. Bog dolazi da nas podigne, da nas upiše u svoje srce, da nas može potražiti kada se izgubimo, kada smo daleko od njega. Bog dolazi potražiti izgubljenog čovjeka“, kazao je propovjednik.

Treći detalj o kojem je govorio biskup u nastavku odnosi se na rečenicu iz evanđeoskog odlomka: „za njih nije bilo mjesta u svratištu“. Ovo svratište ne trebamo shvatiti samo kao materijalni prostor, već ga možemo gledati kao prostor naše duše koju smo ispunili raznim stvarima i nema potrebe i mjesta za njega. U kakvom prostoru se to Bog nastanio među nama?, zapitao se u nastavku biskup te progovorio o štali kao nimalo lijepom mjestu, prljavom, teških mirisa, koje nije prikladno za čovjeka. Bog izabire upravo takvo mjesto kako bi nam pokazao da ne može u nama naći toliko neugodnog prostora naših grijeha i slabosti koje on ne bi htio nastaniti. „Tamo gdje je on, tamo se svijet mijenja, iznutra mijenja  čovjeka, a kad promijeni čovjeka onda nosi radost života cijelome svijetu. Mi ne možemo promijeniti svijet, ali Bog može promijeniti nas i po nama može donijeti radost onima koji su u tami“, kazao je biskup i zaželio okupljenim vjernicima da prepoznaju Gospodina, da mu se otvore da se nastani među nama i trajno ostane u nama, a po nama neka ostane u ovome svijetu i donosi radost.  

Anita Treščec


Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika