KRIŽOVLJAN, 12. 9. 2014. 

Vlč. Ivanu Košiću, umirovljenom dugogodišnjem križovljanskom župniku, uručena je nagrada za životno djelo na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Cestica, u petak  12. rujna.

Uručili su mu je načelnik Mirko Korotaj i predsjednik Vijeća Tomislav Lazar. Čestitku na dobivenom priznanju vlč. Košiću uputili su i sadašnji križovljanski župnik vlč. Zorislav Šafran i vlč. Mario Filipović, župnik susjedne župe Natkrižovljan, a pljeskom su ga nagradili svi nazočni.

Od formiranja Općine Cestica 1993. godine blagdan Uzvišenja sv. Križa slavi se kao Dan ove općine, a tim povodom zaslužnim pojedincima i ustanovama, za promicanje i očuvanje kulturno-povijesne baštine, razvoj gospodarstva, za humanitarno djelovanje i ostale oblike stvaranja, dodjeljuju se općinska javna priznanja. Odlukom Općine Cestica za 2014. godinu odlučeno je da se nagrada za životno djelo dodijeli umirovljenom župniku vlč. Košiću.

Ivan Košić rođen je 10. lipnja 1943. godine u Novoj Vesi u župi Petrijanec, sin je Josipa i Katrine, rođ. Jerec. Školovanje započinje u rodnom selu, a kasnije se preselio u Varaždin gdje završava gimnaziju. Nakon mature upisuje Bogoslovni katolički fakultet u Zagrebu, a u zagrebačkoj katedrali za svećenika je zaređen 29. lipnja 1969. godine. Mladu misu služio je 13. srpnja u Novoj Vesi kod kapele sv. Katarine. Potom je bio kapelan u župi sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu, a nakon toga i u Petrinji. Djelovao je kao župnik u župi sv. Roka u Kratečkom u današnjoj Sisačkoj biskupiji, a za župnika u Križovljan dolazi prve adventske nedjelje 1979. godine gdje je službovao sve do odlaska u mirovinu 2013. godine. Cijelo vrijeme svog upravljanja župom vodio je brigu kako za vjerske potrebe povjerenih mu vjernika, tako i za održavanje i gradnju crkvenih i župnih objekata: kapele sv. Lovre iz 1738. godine, župne crkve Uzvišenja sv. Križa koja sadašnje dimenzije dobiva 1753., a u spomen na žrtve poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata na grobištu Pancerica 2000. godine gradi kapelu bl. Alojzija Stepinca u kojoj se potom svake godine na drugu nedjelju lipnja služi misa za žrtve poraća.

Obnovio je i župni dvor iz 1760. i vodio brigu o gospodarskim zgradama, a sjeverno od župne crkve sagrađen je i pastoralni centar. Za vrijeme upravljanja župom krstio je 1650 župljana i vjenčao više od 730 parova mladenaca, a u tom razdoblju molitvom je na grobljima ispratio i više od 1870 župljana. Predavao je vjeronauk i pripremao mlade za sakramente, obilazio i posjećivao bolesne, a s posebnom ljubavlju i razumijevanjem vodio je brigu o siromašnima, starijima i bolesnima, te sve podatke unosio u župske knjige. Uz sav taj posao vrijedno je bilježio i proučavao povijesnu građu o župi. Tako je temelj daljnjih istraživanja postala knjiga Povijest župe Križovljan koju je vlč. Košić izdao 1987. godine. Po umirovljenju 2013. godine ostaje na župi, na starom farofu, gdje pomaže novom župniku, a svaki slobodan trenutak, koliko mu zdravstvene prilike dopuštaju, koristi za proučavanje građe o prošlosti župe i župljana. S ljubavlju s latinskog na hrvatski preveo je i prepisao podatke iz Matice krštenih za razdoblje 1690.-1742., a potom i one za kasnije razdoblje sve do 1797.

Franjo Talan