Zaključena XV. redovna opća skupština Biskupske sinode „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja“
VATIKAN, 3. - 28. 10. 2018.
Svečanim euharistijskim slavljem, kojim je u nedjelju 28. listopada predsjedao papa Franjo u bazilici svetog Petra u Rimu, zaključena je XV. redovna opća skupština Biskupske sinode o temi „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja“ koja je trajala od 3. listopada.
Uz sinodske oce, biskupe i kardinale, na slavlju se okupilo tisuće vjernika i hodočasnika, najviše mladih, iz cijeloga svijeta. Papa je u propovijedi zamolio mlade za oproštenje što ih Crkva „često nije saslušala”. Istodobno je upozorio da mladima treba snažnije izići u susret i to bez doktrinarnosti i moraliziranja.
Uime nas, odraslih, mladima želim reći: ‘Oprostite nam što vas često nismo čuli, što smo vam često umjesto da vam otvorimo srca punili uši govorima’, rekao je Papa mladima, prenosi Kathpress.
Svjedoci spasiteljske ljubavi
Katolička poruka ne smije se usredotočiti niti na učene fraze koje ne dolaze do srca, niti smije moralizirati ili se svesti na socijalne čine. Ne smijemo biti ni doktrinarni ni aktivistički, poručio je Papa. Crkva mora biti sposobna napustiti svoje i krugove da bi prihvatila „one koji nam ne pripadaju“ a žarko traže Boga. Kao Isus u odnosu s potrebitima, Crkva mora moći „uprljati ruke“. Kršćani ne trebaju biti učitelji svih niti stručnjaci za sveto, već svjedoci spasiteljske ljubavi, poručio je Papa.
Mladima treba više izlaziti u susret – nije kršćanski čekati da braća i sestre koji su u traženju pokucaju na naša vrata, mi im trebamo izlaziti u susret i pritom donositi ne nas, već Isusa, upozorio je Sveti Otac. Prečesto su predstavnici Crkve vlastite ideje predstavljali kao Božju riječ, dopuštali da ljudi osjete utjecaj crkvenih institucija umjesto ljubaznu Kristovu blizinu, kritički je primijetio, poručivši da je vjera pitanje susretanja a ne teorije. Srce Crkve kuca u susretu, duhovnici mogu biti djelotvorni samo kroz svjedočenje a ne propovijedanje.
Na kraju mise pročitano je pismo koje su sinodski oci uputili mladima, izražavajući želju biti „suradnici vaše radosti da bi se vaša očekivanja pretvorila u vaše ideale“. Crkva i svijet žurno trebaju vaš entuzijazam. Budite pratitelji slabih, siromašnih i onima koje je život ranio, poručili su sinodski oci mladima.
Na Biskupskoj sinodi za mlade sudjelovao je šibenski biskup Tomislav Rogić kao izaslanik Hrvatske biskupske konferencije.
Odlučnost za snažnije otvaranje laicima
Spomenimo svakako kako je predzadnjeg dana održavanja Sinode, u subotu 27. listopada, usvojen završni dokument XV. redovne opće skupštine Biskupske sinode. U 167 točaka na 55 stranica oko 270 sinodskih otaca izrazilo je odlučnost za snažnije otvaranje laicima, prenosi Kathpress. Da bismo bili vjerodostojni neophodna je crkvena reforma. Proročka slika sinodalne Crkve 50 godina nakon Drugoga vatikanskoga koncila još uvijek nije ostvarena, ističe se u dokumentu koji je za početak objavljen samo na talijanskom jeziku. Iznosi se stanje u kojima žive mladi diljem svijeta, ocjenjuje iz kršćanske perspektive i predlaže perspektive za crkveno djelovanje. Posebno je istaknut sinodalni karakter Crkve.
Sinodski oci glasovali su o svakoj od 167 točaka, a za uvrštavanje u Završni dokument bila je potrebna dvotrećinska većina. Svoje iskustvo suradnje s mladim kršćanima biskupi su nazvali „plodom Duha Svetoga“, slažući se da Katolička Crkva mora ponuditi veće udioništvo i odgovornost laicima, osobito mladima i ženama. U dokumentu se također odbacuje klerikalizam „koji mnoge isključuje iz procesa odlučivanja“, a odbacuje se i „klerikalizacija laika“.
Nedostatak vjerodostojnosti
Biskupi su primijetili da veliki dio mladih Crkvu više ne smatra „ozbiljnim sugovornikom“, navodeći kao razloge pedofilske i financijske skandale, ali i nesposobnost crkvenih službenika u susretanju mladih. Crkveni poglavari samokritički priznaju nedostatak vjerodostojnosti. Zauzetost mladih često nailazi na autoritarnost i nepovjerenje crkvenih službenika koji se ne žele odreći vodeće uloge. Također, katolički moral o seksualnosti često mlade udaljuje od Crkve jer u današnjem kulturalnom okolišu ona ima teškoće u posredovanju svoga stajališta o tjelesnosti i seksualnosti.
U dokumentu se između ostaloga bavi i digitalnim svijetom s njegovim vrlinama i manama, migracijama kao strukturalnim problemom na globalnoj razini, problemom zlostavljanja i neoophodnošću strogih sredstava prevencije, pri čemu su biskupi zahvalili svima koji su imali hrabrosti prozvati i otkriti slučajeve zlostavljanja, kao i ekološkim imperativima.
Drugi dio dokumenta bavi se različitim dimenzijama poziva i praćenju mladih u kojemu su djelotvorno integrirani duhovno dobro i ljudski i socijalni aspekti. Treći dio dokumenta, koji se bavi perspektivama djelovanja Crkve, počinje čvrstim opredjeljenjem da mladi ljudi u tome postanu prioritet. Ističe se potreba ulaganja vremena i energije za put s mladima „s njima, a ne za njih“. Realizacija toga uglavnom leži na mjesnim Crkvama, ističe se u tom dijelu dokumenta koji je prožet značenjem sinodalnog procesa. Sinoda ne završava svečanim misnim slavljem u Vatikanu, upozoravaju sinodski oci, predstoji važna „izvršna faza“ u mjesnim Crkvama diljem svijeta u kojoj će se završni dokument predstaviti kao karta, smjernice za predstojeće korake na koje je Crkva pozvana.
