Od:
Do:

Korizmena duhovna obnova svećenika Varaždinske biskupije

Korizmena duhovna obnova svećenika Varaždinske biskupije
VARAŽDIN, 6. 3. 2017.

Redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije, posvećen korizmenoj duhovnoj obnovi, održan je u ponedjeljak 6. ožujka u Varaždinu. Gost susreta bio je mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup, koji je održao izlaganje u dvorani Biskupskog ordinarijata, a obnova je zaključena svetom misom u katedrali.
 
Biskup Šaško održao je izlaganje pod nazivom "Svećeništvo prožeto otajstvom Velikoga četvrtka". Uvodno je istaknuo kako mu je kao polazište za izlaganje poslužilo pitanje o važnosti sudjelovanja svećenika u zajedničkome slavlju Velikog četvrtka, odnosno pitanje: "S kakvim osjećajima ulazimo u slavlje svetoga trodnevlja, odnosno s kakvim osjećajima i raspoloženjem dolazim na slavlje mise posvete ulja na Veliki četvrtak?" Razmatranje toga pitanja odvelo ga je puno dalje: u razmišljanje o svećeničkoj trajnoj formaciji, o značajkama vremena u kojemu živimo, o duhovnosti svećenika u biskupijskoj pastoralnoj službi, a sve s namjerom traženja poveznice između liturgije Velikoga četvrtka i svećeničkog življenja.
 
U nastavku je iznio svoja promišljanja o izazovima koji su pred svećeništvom u suvremenom svijetu. Svećenici žive između dva svijeta koji su povezani online i nepovezani offline pri čemu se javlja pitanje smisla komunkacije. Osvrnuo se i na novi dokument Kongregacije za kler "Dar svećeničkoga zvanja" u kojem je istaknuto pet izazova vezanih uz službu i život prezbitera. Napomenuo je kako se današnje kršćanstvo nalazi pred 'epohalnim promjenama' te da smo ujedno i prvi kršćani 'novog razdoblja'. O prisutnosti Crkve u svijetu odlučit će njena duhovnost, to jest oslanjanje na bitno, na privrženost Bogu, kazao je biskup Šaško te dodao da se preobrazbe u društvu i Crkvi ne odražavaju samo na službu nego i na njih osobno. Istaknuo je važnost brige svećenika za tjelesno, ali i emotivno zdravlje, dodavši da je na duhovnoj razini najteža bolest nedostatak nade, jer se negdje u nutrini ugnijezdi neprijatelj koji uvjerava da se ne možemo promijeniti; na pastoralnoj razini sve se čini uzaludnim, jer nema rezultata; vesla se povlače u lađu, tako da ju nosi snaga i smjer trenutnoga toka. Zato je važno čvrsto se osloniti na istinu da je Isus naš liječnik, poručio je biskup. Ujedno je napomenuo kako je svećenička duhovnost u njihovoj službi, dok nutarnju snagu ne nose kontemplacija, znanje i zauzetost, nego temeljna ljubav.
 
Za one koji djeluju izravno u pastoralu biskupije, misleći pritom poglavito na župe, postoje konkretni i vidljivi izražaji duhovnosti biskupijskog prezbitera vezani uz trostruku povezanost: biskup, prezbiterij i Božji puk. Pred svećenicima su u svijetu prepunom razmrvljenosti izazovi životne cjelovitosti, ali i sve veći problem razdvojenosti, odnosno nepodudarnosti službe i života. Ako se igla na kompasu koji pokazuje Božje kraljevstvo ne podudara s iglom na kompasu našega života, postajemo neizbježno službenici i uništavamo si život, upozorio je biskup Šaško te u nastavku iznio nekoliko životnih pravila za svećeničku službu. Ona obuhvaćaju uravnoteženo vrijeme rada, aktivnosti, molitve i odmora, izradu ljestvice prednosti, te stavljanje susreta s Kristom u životni prostor.
 
U drugom dijelu izlaganja biskup se osvrnuo na značenje Velikog četvrtka koji je za svećenike poseban dan, jer se zajednički vraćaju na izvorište svoga svećeništva. Istaknuo je kako u pokušaju nasljedovanja Isusa ne smiju tražiti vlastiti interes, udobnost i povlastice, nego darivanje bez uzvrata i pronađenost smisla, te poslanje koje polazi od dara, slobode i nenavezanosti, oslanjajući se na Božju snagu. Svećenik, već po tome što je svećenik, trajno je znak osporavanja i razlog našega svećeništva nalazi se u paradoksu vazmenoga otajstva: prinošenja koje donosi plodove, umiranja radi življenja, kazao je mons. Šaško poručivši kako su svećenici u vremenu korizme pozvani predlagati svojim vjernicima i sebi put koji je vezan uz konkretnost odluka, življenja, otkrivanja i susreta s Bogom. Napomenuvši da postoje izazovi za one koji žele zbiljski rasti u kršćanstvu, iznio je tri prijedloga: 1. Ostaviti se loše navike; 2. Nekomu oprostiti; 3. Staviti sebe na treće mjesto. Treći izazov je pitanje našega mjesta. Stavi Boga na prvo mjesto, druge ljude na drugo, a sebe na treće. Ta jednostavna, ali učinkovito smišljena rečenica dobro sažima Isusovu najveću zapovijed, poručio je biskup Šaško.
 
Na kraju je zaključio kako Veliki četvrtak sa svojim liturgijskim profilom i sa slavljima Mise posvete ulja i Mise Posljednje večere zorno i proročki ističe središnjost potrebe uglavljenosti u Kristu, upućenosti prema Kristu, omotanosti oko Krista, sraštenosti s Kristom. Premda su na tome slavlju uglavnom svećenici, posveta ulja čuva okupljenost, ali se širi i razlijeva po cijeloj biskupiji. Veliki četvrtak promiče zajedništvo, nasuprot razaranju međusobnih poveznica; promiče suočavanje s potrebama drugih, s nesavršenošću, umjesto traženja zemaljskoga raja bez problema; promiče usuglašavanje i međuovisnost, umjesto samodostatnosti koja vodi u neljudskost; promiče darovanost, umjesto sebičnosti, istaknuo je biskup poručivši da upravo odatle valja ponovno tražiti svoje početke za osmišljavanje svećeničkoga zajedništva i crkvenosti u otajstvu poziva.
 
U drugom dijelu duhovne obnove sudionici su proslavili svetu misu u katedrali Uznesenja BDM koju je predvodio biskup Mrzljak u zajedništvu s biskupom Šaškom i okupljenim svećenicima. U propovijedi je biskup govorio o važnosti svećeničke službe pozvavši prezbitere da se u služenju nadahnjuju Isusovim primjerima te da vrijeme korizme iskoriste kako bi promišljali o tome na koji se način može živjeti svetost i kako ići putem svetosti.
 
Sudionici susreta potom su sudjelovali na otvorenju novouređene katoličke knjižare i čitaonice u biskupijskim prostorima u Zagrebačkoj ulici koju je otvorila tiskara i nakladnička kuća "Tonimir" iz Varaždinskih Toplica. Novu katoličku knjižaru i čitaonicu blagoslovio je biskup Mrzljak, a okupljenima se u ime "Tonimira" obratio Stjepan Juranić.
 
Jasminka Bakoš-Kocijan