Od:
Do:

Otvoren grob bana Ivaniša Korvina u lepoglavskoj župnoj crkvi

Otvoren grob bana Ivaniša Korvina u lepoglavskoj župnoj crkviLEPOGLAVA, 13./14. 1. 2021.
U župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM u Lepoglavi u srijedu, 13. siječnja 2021. otvorene su dvije grobnice u prostoru svetišta u kojima su pokopani ban Ivaniš Korvin i njegov sin Kristofor.

Otvaranje grobnica i uzimanje uzoraka posmrtnih ostataka bana Korvina i njegovog sina dio je projekta Mađarske koja želi napraviti mauzolej svojih vladara. Njihovi posmrtni ostatci nalaze se u Stolnom Biogradu (Székesfehérvár) koji su tijekom povijesti na različite načine bili ugroženi. Mađarski kralj Matijaš Korvin, čiji se posmrtni ostatci traže, nije imao zakonitog nasljednika, no povijest poznaje Ivaniša Korvina kao njegovog nezakonitog sina prema čijim bi kostima DNK-analizom bilo moguće utvrditi posmrtne ostatke kralja Matijaša. Projekt, koji je pripremalo Veleposlanstvo Mađarske, proveden je u suradnji s hrvatskim Ministarstvom kulture i medija i Varaždinskom biskupijom.

Nakon što je grobnica otvorena i pronađeni zemni ostatci Ivaniša i Kristofora Korvina, u četvrtak, 14. siječnja lepoglavsku crkvu su pohodili mađarski ministar ljudskih resursa prof. dr. Miklós Kásler i varaždinski biskup mons. Bože Radoš. Nad zemnim ostatcima Ivaniša i Kristofora Korvina biskup se pomolio, za njih i narod s kojim su živjeli, a susret se nastavio u prostorijama Župe Lepoglava.

Tijekom susreta ministra Káslera i biskupa Radoša, na kojem je prisustvovao i mađarski veleposlanik dr. Csaba Demcsák te delegacija iz Mađarske, ministar je izrazio veliku zahvalnost biskupu Radošu i Varaždinskoj biskupiji na velikoj pomoći u njihovom istraživanju te Ministarstvu kulture i medija, koje je predstavljala dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu. U tom pothvatu ministar je prepoznao nastavak osamstogodišnje tradicije života u miru, prijateljstvu, međusobnom pomaganju među dvama narodima.

Biskup Bože Radoš u razgovoru s ministrom istaknuo je posebnost ambijenta Lepoglave i lepoglavskog samostana koji je u procesu obnove, koji je mjesto prikladno za nove sadržaje koje treba osmišljavati kako bi mogao prodisati kako je nekada disao i dalje bio mjesto molitve, kulture i okupljanja. Spomenuo je važnost njegovanja zajedništva koje se ostvaruje kada svatko donese blago koje u sebi nosi – bilo vjersko, bilo nacionalno – predstavlja ga drugima i time druge obogaćuje. Zajedništvo se gradi tako da svatko na svom polju čini što može – kako na duhovnom, tako na kulturnom i političkom. Ovaj susret je i na tom tragu: izvlačimo poruku zajedničke povijesti kako bismo mogli jedni druge više vrednovati, poštivati, a onda i međusobno se obogatiti.

Ministar Miklós Kásler u kratkim se crtama dotaknuo zajedničkoga povijesnog hoda hrvatskog i mađarskog naroda te predstavio značenje mađarske svete krune tijekom prošlosti. Iznio je problematiku suvremenog društva koje se nalazi u višestrukoj krizi te postavio pitanje o opstanku Europe, progovorivši o njezinom utemeljenju na tradiciji i kulturi koje svoje korijene nalaze u kršćanstvu. Istaknuo je kako kršćanstvo može dati cjeloviti odgovor na suvremeno pitanje čovjeka. Ono se gradi na ideji da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku iz čega se može izvesti što je važno i prirodno, tj. iz toga može poteći jednakopravnost ljudi, jednakost ljudi u svijetu i njihov suživot.

U daljnjem razgovoru biskup i ministar dotakli su teme velike izložbe „800 godina zajedničkog suživota“ između Mađarskoga nacionalnog muzeja i Klovićevih dvora koja se trenutno održava; ministar je predstavio projekt hodočasničkog puta hrvatsko-ugarskih kraljeva te su dotaknuli temu Međunarodnog euharistijskog kongresa koji se trebao održati prošle godine, ali je zbog epidemiološke situaciju odgođen. Na kraju susreta biskup i ministar izmjenili su prigodne poklone. Mađarska delegacija posebno je zahvalila biskupu Boži Radošu, pročelnici Konzervatorskog odjela Vesni Pascuttini-Juraga, župniku u Lepoglavi vlč. Nenadu Piskaču te vlč. Ivici Cujzeku koji se uključio u ostvarenje toga projekta.
 
Marko Domiter


Slika
Slika
Slika
Slika
Slika