Liturgijski pastoral
Ured za liturgijski pastoral osnovan je 2012. godine dekretom varaždinskog biskupa, mons. Josipa Mrzljaka, a predstojnikom je imenovan dr. sc. Mario Kopjar. Ured ima svrhu da pomaže svećenicima i drugim članovima naroda Božjega za što bolju i ljepšu organizaciju liturgijskog života u župnim zajednicama.
Liturgijska slavlja središnji su događaji crkvenog života u prostoru i vremenu te stoga i važni za vjernički život.
Pod pojmom liturgija, često se puta misli kako je liturgija samo ceremonija: svečane procesije sa zapaljenim svijećama, kađenje tamjanom, nakloni, poklecanja…no to je samo izvanjsko odijelo a nas zanima nutrina, duh liturgije. Liturgija dolazi od grčke riječi λειτουργία leiturgía ‚(javni čin), od λαός/λεώς/λειτός laós, leōs, leitós (narod, mnoštvo ljudi)‚ i ἔργον érgon (djelo, čin‚ služba) tj. doslovno „javni čin“, što podrazumijeva religiozne ceremonije i obrede u bogoslužju.
Liturgija je naša hrana za dušu. Dok čovjek svaki dan razmišlja o prehrani i vodi brigu o tjelesnom životu postavljamo pitanje, a kako čovjek hrani dušu?! Istinska hrana vjerničke duše je slavljenje pashalnog otajstva. Na taj se način hrani duša i izgrađuje Crkva. Po liturgiji i našem sudjelovanju-predanju u slavlju, sve više postajemo snažniji i time ukorijenjeni u tijelo Crkve – Kristove zaručnice. Naš Spasitelj Isus Krist, po riječi i sakramentalnoj prisutnosti osigurava udioništvo u svojem vazmenom otajstvu, te tako ljudima-spašenicima pruža mogućnost da Ocu uzvrate iskazivanjem hvale.
Liturgija je u svojoj biti slavlje čitave zajednice u kojoj se isprepliću različite službe, a u kojima djeluju muške i ženske osobe: lektor, psalmist, zbor, akolit tj. izvanredni djelitelj svete pričesti, ministranti, sakristant… Cijela crkvena zajednica pozvana je na „aktivo sudjelovanje“ (SC 26-32) u liturgiji. Središte tih bogoslužnih slavlja je euharistija, a oko nje je krug ostalih sakramenata: krštenje, krizma, euharistija, ispovijed, bolesničko pomazanje, ženidba, ređenje đakona, svećenika i biskupa. Slavljenje otajstava Gospodnjih tijekom godine, u koje spadaju slavlja riječi Božje, liturgija časova, blagoslovine (sprovodni obredi, posvete i blagoslovi, pobožnosti, klanjanja, procesije) procesije i ostala liturgijska slavlja u nadležnosti su pojedinog biskupa u svakoj biskupiji.
Liturgijska slavlja središnji su događaji crkvenog života u prostoru i vremenu te stoga i važni za vjernički život.
Pod pojmom liturgija, često se puta misli kako je liturgija samo ceremonija: svečane procesije sa zapaljenim svijećama, kađenje tamjanom, nakloni, poklecanja…no to je samo izvanjsko odijelo a nas zanima nutrina, duh liturgije. Liturgija dolazi od grčke riječi λειτουργία leiturgía ‚(javni čin), od λαός/λεώς/λειτός laós, leōs, leitós (narod, mnoštvo ljudi)‚ i ἔργον érgon (djelo, čin‚ služba) tj. doslovno „javni čin“, što podrazumijeva religiozne ceremonije i obrede u bogoslužju.
Liturgija je naša hrana za dušu. Dok čovjek svaki dan razmišlja o prehrani i vodi brigu o tjelesnom životu postavljamo pitanje, a kako čovjek hrani dušu?! Istinska hrana vjerničke duše je slavljenje pashalnog otajstva. Na taj se način hrani duša i izgrađuje Crkva. Po liturgiji i našem sudjelovanju-predanju u slavlju, sve više postajemo snažniji i time ukorijenjeni u tijelo Crkve – Kristove zaručnice. Naš Spasitelj Isus Krist, po riječi i sakramentalnoj prisutnosti osigurava udioništvo u svojem vazmenom otajstvu, te tako ljudima-spašenicima pruža mogućnost da Ocu uzvrate iskazivanjem hvale.
Liturgija je u svojoj biti slavlje čitave zajednice u kojoj se isprepliću različite službe, a u kojima djeluju muške i ženske osobe: lektor, psalmist, zbor, akolit tj. izvanredni djelitelj svete pričesti, ministranti, sakristant… Cijela crkvena zajednica pozvana je na „aktivo sudjelovanje“ (SC 26-32) u liturgiji. Središte tih bogoslužnih slavlja je euharistija, a oko nje je krug ostalih sakramenata: krštenje, krizma, euharistija, ispovijed, bolesničko pomazanje, ženidba, ređenje đakona, svećenika i biskupa. Slavljenje otajstava Gospodnjih tijekom godine, u koje spadaju slavlja riječi Božje, liturgija časova, blagoslovine (sprovodni obredi, posvete i blagoslovi, pobožnosti, klanjanja, procesije) procesije i ostala liturgijska slavlja u nadležnosti su pojedinog biskupa u svakoj biskupiji.
