Sveci s invaliditetom
VARAŽDIN, 23. 7. 2021.
Ciklus katehetskih ljetnih susreta osoba s invaliditetom pod nazivom „Ljeto s Isusom“, koji se u organizaciji Povjerenstva za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji održavaju u Caritasovom centru na varaždinskoj Banfici, nastavljen je u petak, 23. srpnja 2021. godine. Na četvrtom susretu okupilo se 35 sudionika, a središnja tema bili su životi svetaca s invaliditetom. Voditeljice susreta bile su članice Povjerenstva gospođe Sanja Bratinščak i Rahela Buterin. Uvodni dio susreta, kao što je to već uobičajeno, zauzima „vremenska prognoza“ u kojoj smo bili podijeljeni u tri grupe.
Jesu li vam poznati neki sveci s invaliditetom? Ovaj susret za sve nas bio je prilika da upoznamo troje svetaca s kojima smo povezani upravo invaliditetom. Oni su sveti Josip Kupertinski, sveta Margaret od Castella i blaženi Herman von Reichenau. Upoznajmo se kratko s njihovim životima. Sveti Josip Kupertinski rođen je 17. lipnja 1603. godine u Italiji. Kao dijete bio je vrlo siromašan. Kad je krenuo u školu, ubrzo se razbolio, te je pet godina bio nepokretan. Kad se oporavio i nastavio sa školovanjem bio je loš učenik. No, unatoč tome nije odustajao od svog sna da postane svećenikom. Taj cilj i dostiže 1628. godine. Živio je skromno i ponizno, radeći poslove koje nitko nije htio. Imao je mnoge darove, a najpoznatiji je po daru lebdenja. Zato su ga nazivali „Lebdećim svecem“. Umro je u dobi od 60 godina. Papa Benedikt 14. proglasio ga je blaženim 1753., a četrnaest godina kasnije proglašen je svetim. Sveti Josip zaštitnik je studenata i đaka. Svojim životom i djelovanjem primjer je svima kako svaki čovjek bez obzira na svoje sposobnosti može postati svet.
Sveta Margaret od Castella rođena je u 14. stoljeću, također u Italiji. Rođena je kao slijepa i pogrbljena. Njezini roditelji s tom činjenicom, vrlo teško su se nosili te su je zatvorili u jednu prostoriju gdje je bila sama daleko od očiju javnosti. Jednoga dana kada je obitelj čula da možda postoji mogućnost izlječenja odveli su je obližnju bolnicu. No, nakon nekog vremena pokazalo se da ni od toga neće biti ništa. Roditelji su je ostavili na ulici i napustili, pa su je k sebi na brigu uzele časne sestre Dominikanke. Tamo je svoj život posvetila njezi bolesnih i sjedinjenju s Bogom, umrijevši u dobi od 33 godine.
Blaženi Herman von Reichenau, rođen je u Njemačkoj 1013. godine, kao drugo od petnaestero djece ove grofofske obitelji. Bio je hrom vjerojatno od dječje paralize. Roditelji ga sa sedam godina šalju u benediktinski samostan, gdje od poglavara prima naobrazbu. Unatoč oštećenju tijela, duh mu biva obdaren, pa tako on postaje znanstvenik, skladatelj redovnik, matematičar, astronom, pjesnik… Neka od njegovih najpoznatijih djela su „Zdravo Kraljice“ te himan „Slavna Majko Spasiteljeva“. Umire u dobi od 41 godine, a blaženim je proglašen 1863. godine.
U kreativnom dijelu susreta sudionici su izrađivali plakate s crticama iz života ovih svetaca i blaženika, zatim su pisali molitve te zajednički izmolili molitvu „Zdravo Kraljice“. Susret je priveden kraju euharistijskim slavljem, koje je predslavio povjerenik, vlč. Šardi. U odlomku evanđelja po Ivanu (Iv 15, 1-8), Isus nas podsjeća da smo mi ljudi poput loze, dok je on trs. Kako bismo mogli donositi plodove, trebamo u svojim životima stalno biti uz Krista, privezani uz trs te se sigurno neće nedostajati dobra u našim životima.
Na kraju spomenimo, da će se ovogodišnje ljetovanje osoba s invaliditetom uz Isusa, završiti susretom u petak, 30. srpnja, u standardnom terminu od 16 do 19 sati.
Jesu li vam poznati neki sveci s invaliditetom? Ovaj susret za sve nas bio je prilika da upoznamo troje svetaca s kojima smo povezani upravo invaliditetom. Oni su sveti Josip Kupertinski, sveta Margaret od Castella i blaženi Herman von Reichenau. Upoznajmo se kratko s njihovim životima. Sveti Josip Kupertinski rođen je 17. lipnja 1603. godine u Italiji. Kao dijete bio je vrlo siromašan. Kad je krenuo u školu, ubrzo se razbolio, te je pet godina bio nepokretan. Kad se oporavio i nastavio sa školovanjem bio je loš učenik. No, unatoč tome nije odustajao od svog sna da postane svećenikom. Taj cilj i dostiže 1628. godine. Živio je skromno i ponizno, radeći poslove koje nitko nije htio. Imao je mnoge darove, a najpoznatiji je po daru lebdenja. Zato su ga nazivali „Lebdećim svecem“. Umro je u dobi od 60 godina. Papa Benedikt 14. proglasio ga je blaženim 1753., a četrnaest godina kasnije proglašen je svetim. Sveti Josip zaštitnik je studenata i đaka. Svojim životom i djelovanjem primjer je svima kako svaki čovjek bez obzira na svoje sposobnosti može postati svet.
Sveta Margaret od Castella rođena je u 14. stoljeću, također u Italiji. Rođena je kao slijepa i pogrbljena. Njezini roditelji s tom činjenicom, vrlo teško su se nosili te su je zatvorili u jednu prostoriju gdje je bila sama daleko od očiju javnosti. Jednoga dana kada je obitelj čula da možda postoji mogućnost izlječenja odveli su je obližnju bolnicu. No, nakon nekog vremena pokazalo se da ni od toga neće biti ništa. Roditelji su je ostavili na ulici i napustili, pa su je k sebi na brigu uzele časne sestre Dominikanke. Tamo je svoj život posvetila njezi bolesnih i sjedinjenju s Bogom, umrijevši u dobi od 33 godine.
Blaženi Herman von Reichenau, rođen je u Njemačkoj 1013. godine, kao drugo od petnaestero djece ove grofofske obitelji. Bio je hrom vjerojatno od dječje paralize. Roditelji ga sa sedam godina šalju u benediktinski samostan, gdje od poglavara prima naobrazbu. Unatoč oštećenju tijela, duh mu biva obdaren, pa tako on postaje znanstvenik, skladatelj redovnik, matematičar, astronom, pjesnik… Neka od njegovih najpoznatijih djela su „Zdravo Kraljice“ te himan „Slavna Majko Spasiteljeva“. Umire u dobi od 41 godine, a blaženim je proglašen 1863. godine.
U kreativnom dijelu susreta sudionici su izrađivali plakate s crticama iz života ovih svetaca i blaženika, zatim su pisali molitve te zajednički izmolili molitvu „Zdravo Kraljice“. Susret je priveden kraju euharistijskim slavljem, koje je predslavio povjerenik, vlč. Šardi. U odlomku evanđelja po Ivanu (Iv 15, 1-8), Isus nas podsjeća da smo mi ljudi poput loze, dok je on trs. Kako bismo mogli donositi plodove, trebamo u svojim životima stalno biti uz Krista, privezani uz trs te se sigurno neće nedostajati dobra u našim životima.
Na kraju spomenimo, da će se ovogodišnje ljetovanje osoba s invaliditetom uz Isusa, završiti susretom u petak, 30. srpnja, u standardnom terminu od 16 do 19 sati.
Krunoslav Šardi