Uvod u došašće
VARAŽDIN, 25. 11. 2021.
Nalazimo se u tjednu u kojem započinje nova liturgijska godina. Ona uvijek započinje vremenom došašća. Zbog toga je i središnja tema online katehetskog susreta osoba s invaliditetom i njihovih prijatelja, u četvrtak, 25. studenog 2021. godine, bila upravo - Došašće. U došašće nas je uvela voditeljica, gospođa Ivana Peček, članica Povjerenstva za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije.
Susret koji je ovoga puta okupio 25 sudionika započeo je „vremenskom prognozom“, u kojoj smo osim upoznavanja novih prijatelja mogli čuti i kojim se svakodnevnim aktivnostima sudionici bave.
Ove nedjelje, koja je pred nama, započinje vrijeme došašća. Posebno je to vrijeme u kojem se vjernici pripremaju za radosni trenutak rođenja Isusa Krista. Vrijeme je to koje možemo povezati i s trenucima svakodnevnog života kada s radošću očekujemo rođendane, svadbene svečanosti ili razne druge radosne prigode. Jedna od takvih prigoda bit će i trenutak rođenja Isusa Krista, za čiji dolazak se pripremamo kroz četiri tjedna došašća. Prije svega moramo znati da čovjek nije materijalno već duhovno biće. Stvoren je na Božju sliku i priliku te je pozvan svojim životom slijediti Boga. Upravo zato svaki čovjek je pozvan u milosnom vremenu došašća preispitati samoga sebe i svoje postupke te pokušati učiniti sve da se popravi. Vrijeme došašća simbolizira adventski vjenčić koji na sebi ima četiri svijeće, koje pak označavaju: nadu, ljubav, radost i mir. Liturgijska boja došašća je ljubičasta, a ovo vrijeme poznato je i po misama zornicama, koje se slave u ranu zoru, najčešće s početkom u šest sati ujutro te na taj način pozivaju ljude na budnost i radost očekivanja Kristova rođenja.
U antičko doba vijenac je bio simbol pobjede te borbe kršćana protiv životnog mraka. Snagu i svjetlo u toj borbi narodu je davao sam Isus Krist. Kako se kroz povijest rodila ideja adventskog vijenca? Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu "Das Rauhe Haus" ("Trošna kuća") u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. - 1881.) okupio je 1838. godine siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom. U svome dnevniku on je zapisao kako je želeći toj siromašnoj djeci pružiti što posebniji ugođaj radosnog iščekivanja, došao na ideju adventskog vijenca od 24 svijeće i da se svakog dana pali jedna. Već oko 1851. godine Wichernovi su štićenici drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a s vremenom se umjesto drvenoga počeo plesti vijenac od zimzelenog granja. Taj se običaj proširio po obiteljima u Njemačkoj, a zatim u susjedne i prekooceanske zemlje. Krajem 19. stoljeća prešlo se na četiri svijeće za četiri nedjelje došašća. Adventski vijenčić plete se od zimzelenih grančica, na način da nema početka ni kraja. Jedno od obilježja adventskog vremena su i divne hrvatske pjesme poput: „Visom leteć“, „Padaj s neba“, „O, Marijo ti sjajna zornice“ te brojne druge, a svi tekstovi tih pjesama u svojem središtu imaju Mariju.
U završnom dijelu susreta sudionici su razgovarali o tome što žele dati Isusu, te kako će provesti ovo vrijeme? Gotovo jednoglasni odgovori bili su da Isusu žele darovati otvoreno srce, radost, ljubav i bezuvjetnu zahvalnost za prijatelje i bližnje koji ih svakodnevno okružuju.
Na samom kraju, najavljena su i dva susreta u idućem tjednu: prvi u ponedjeljak, 29. studenog, s početkom u 19 sati te u četvrtak, 2. prosinca u terminu od 16 sati.
Krunoslav Šardi
Nalazimo se u tjednu u kojem započinje nova liturgijska godina. Ona uvijek započinje vremenom došašća. Zbog toga je i središnja tema online katehetskog susreta osoba s invaliditetom i njihovih prijatelja, u četvrtak, 25. studenog 2021. godine, bila upravo - Došašće. U došašće nas je uvela voditeljica, gospođa Ivana Peček, članica Povjerenstva za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije.
Susret koji je ovoga puta okupio 25 sudionika započeo je „vremenskom prognozom“, u kojoj smo osim upoznavanja novih prijatelja mogli čuti i kojim se svakodnevnim aktivnostima sudionici bave.
Ove nedjelje, koja je pred nama, započinje vrijeme došašća. Posebno je to vrijeme u kojem se vjernici pripremaju za radosni trenutak rođenja Isusa Krista. Vrijeme je to koje možemo povezati i s trenucima svakodnevnog života kada s radošću očekujemo rođendane, svadbene svečanosti ili razne druge radosne prigode. Jedna od takvih prigoda bit će i trenutak rođenja Isusa Krista, za čiji dolazak se pripremamo kroz četiri tjedna došašća. Prije svega moramo znati da čovjek nije materijalno već duhovno biće. Stvoren je na Božju sliku i priliku te je pozvan svojim životom slijediti Boga. Upravo zato svaki čovjek je pozvan u milosnom vremenu došašća preispitati samoga sebe i svoje postupke te pokušati učiniti sve da se popravi. Vrijeme došašća simbolizira adventski vjenčić koji na sebi ima četiri svijeće, koje pak označavaju: nadu, ljubav, radost i mir. Liturgijska boja došašća je ljubičasta, a ovo vrijeme poznato je i po misama zornicama, koje se slave u ranu zoru, najčešće s početkom u šest sati ujutro te na taj način pozivaju ljude na budnost i radost očekivanja Kristova rođenja.
U antičko doba vijenac je bio simbol pobjede te borbe kršćana protiv životnog mraka. Snagu i svjetlo u toj borbi narodu je davao sam Isus Krist. Kako se kroz povijest rodila ideja adventskog vijenca? Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu "Das Rauhe Haus" ("Trošna kuća") u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. - 1881.) okupio je 1838. godine siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom. U svome dnevniku on je zapisao kako je želeći toj siromašnoj djeci pružiti što posebniji ugođaj radosnog iščekivanja, došao na ideju adventskog vijenca od 24 svijeće i da se svakog dana pali jedna. Već oko 1851. godine Wichernovi su štićenici drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a s vremenom se umjesto drvenoga počeo plesti vijenac od zimzelenog granja. Taj se običaj proširio po obiteljima u Njemačkoj, a zatim u susjedne i prekooceanske zemlje. Krajem 19. stoljeća prešlo se na četiri svijeće za četiri nedjelje došašća. Adventski vijenčić plete se od zimzelenih grančica, na način da nema početka ni kraja. Jedno od obilježja adventskog vremena su i divne hrvatske pjesme poput: „Visom leteć“, „Padaj s neba“, „O, Marijo ti sjajna zornice“ te brojne druge, a svi tekstovi tih pjesama u svojem središtu imaju Mariju.
U završnom dijelu susreta sudionici su razgovarali o tome što žele dati Isusu, te kako će provesti ovo vrijeme? Gotovo jednoglasni odgovori bili su da Isusu žele darovati otvoreno srce, radost, ljubav i bezuvjetnu zahvalnost za prijatelje i bližnje koji ih svakodnevno okružuju.
Na samom kraju, najavljena su i dva susreta u idućem tjednu: prvi u ponedjeljak, 29. studenog, s početkom u 19 sati te u četvrtak, 2. prosinca u terminu od 16 sati.
Krunoslav Šardi
