SALZBURG, 14. - 16. 6. 2019.

---

U Hrvatskoj katoličkoj župi u Salzburgu od 14. do 16. lipnja održan je simpozij u povodu 110. obljetnice rođenja i 30. godišnjice smrti vlč. Vilima Cecelje. Simpozij je održan u organizaciji udruge Hrvatski centar Salzburg i Hrvatske katoličke župe bl. Alojzija Stepinca Salzburg, pod pokroviteljstvom Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Simpozij su u petak 14. lipnja otvorili župnik fra Zlatko Špehar i predsjednik Hrvatskog centra mag. Jurica Mustać. Nakon kratkih pozdravnih govora prvo predavanje naslovljeno “Vilim Cecelja i komunističke vlasti u Jugoslaviji” održao je mag. Dragan Jurić. Služeći se većinom arhivskom građom mag. Jurić napravio je sveobuhvatni pregled odnosa jugoslavenskih tajnih službi prema djelovanju vlč. Vilima Cecelje. “Jugoslavenski bi komunisti voljeli da je vlč. Cecelja bio klero-fašist i ustaša kakvim su ga prikazivali. Međutim, kako je on bio istinski domoljub, ali i protivnik komunističkog režima, u tome su vidjeli još veću opasnost”, rekao je mag. Jurić. Osobito su mu zamjerali vjerno čuvanje uspomene na bleiburšku tragediju, te promicanje lika i djela blaženog kardinala Alojzija Stepinca, čiji je sam bio vjerni suradnik i osoba od najvećeg povjerenja. U subotu 15. lipnja vlč. Marko Zadravec održao je predavanje “Vlč. Vilim Cecelja dušobrižnik Hrvata u inozemstvu i čuvar uspomene na žrtve Bleiburga”, nećak vlč. Vilima, Stanko Cecelja govorio je o temi “Vlč. Vilim Cecelja – nepoznato o poznatom”, a Marijan Luburić iznio je svoje uspomene na vlč. Vilima.

Zaključno je predstavljen zbornik tiskan za ovu prigodu. Zbornik osim predavanja održanih na simpoziju sadrži sjećanja na vlč. Cecelju iz pera njegovih suradnika u dušobrižništvu fra Ilije Vrdoljaka i fra Ivana Mihalinca, te sjećanja Slavice Kolić i Dragice Oblijan koje su kao aktivne vjernice mnogo vremena provele s vlč. Ceceljom. Svako od izlaganja, onih izrečenih i onih objavljenih u zborniku, razlikuje se u stilu i pristupu osobi vlč. Cecelje, međutim sva su složna u jednom: Vilim Cecelja bio je svećenik sveta i uzorna života, koji je izgarao za svoj hrvatski narod i svakog čovjeka u potrebi s kojim je došao u susret bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost. Tako i sam zbornik završava kratkom molitvom čija je nakana da se svetost života vlč. Cecelje prepozna, te se on proglasi slugom Božjim. Na simpoziju je nastupio župni zbor župe Sveti Ilija kraj Varaždina, rodnog mjesta vlč. Vilim Cecelje, pod vodstvom s. Leopolde Kefelje.

Simpozij je svečano zaključen u nedjelju 16. lipnja misnim slavljem koje je u salzburškoj crkvi Sv. Andrije, u kojoj se od 1997. godine okuplja hrvatska župna zajednica, slavio provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak, uz koncelebraciju dr. Tomislava Markića, ravnatelja Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Fra Ilija je u propovijedi govorio o vremenima vlastitog djelovanja u Salzburgu te susretima s vlč. Ceceljom. “Bez obzira hoće li to netko vjerovati ili ne vlč. Vilim bio je zaista svet čovjek, koji se čitavim svojim bićem stavio u službu bratu čovjeku”, rekao je fra Ilija. Okupljene vjernike kratko je pozdravio i dr. Markić. Slavlju su u tradicionalnim nošnjama nazočili i članovi KUD-a “Vilim Cecelja” iz Salzburga pod vodstvom Ane Paušić i Eve Tadić. Liturgijsko pjevanje predvodio je već spomenuti župni zbor iz Svetog Ilije, uz orguljašku pratnju mo. Ivana Matarića, te tenora Mladena Jakišića.

O životu i djelovanju vlč. Cecelje u Domovini se malo zna. No, među hrvatskim iseljeništvom ime vlč. Cecelje spominje se s poštovanjem i zahvalnošću te povezuje uz mnoge osobne sudbine i uspomene, istaknuli su organizatori. Od odlaska iz Domovine 1944. sve do smrti 1989. godine, neiscrpnom snagom i na mnogo načina služio je braći ljudima, a ponajprije Hrvatima, sunarodnjacima koje je vrtlog ratnih i poslijeratnih zbivanja II. svjetskog rata pomeo izvan Domovine i rasuo po svijetu. Želja je organizatora da ovaj simpozij bude jedan u nizu događaja koji će javnosti predstaviti i osvijetliti lik vlč. Vilima Cecelje, „najboljeg, najobljubljenijeg i najuglednijeg misionara hrvatske inozemne pastve“ kako ga je jednom prilikom opisao mons. Vladimir Stanković.
 

---