MOLVE, 15. 8. 2018.

---

U prigodi proslave župnog blagdana i svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo u srijedu 15. kolovoza središnje je misno slavlje u Župi Uznesenja Marijina u Molvama predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

U Molvama, marijanskom svetištu u srcu Podravine, nalazi se čudotvorni kip Majke Božje Molvarske iz 15. stoljeća. Kao svake godine, tako je i ove, velik broj vjernika i hodočasnika stigao u Molve gdje je varaždinski biskup Josip predvodio svečano euharistijsko slavlje u zajedništvu s više svećenika, među kojima su bili domaći župnik i gvardijan samostana fra Zdravko Tuba, preč. Mirko Horvatić, kanonik Stolnog kaptola i arhiđakon Podravskog arhiđakonata inače rodom iz susjednog Virja, zatim fra Tomislav Cvetko, misionar u Danskoj, fra Nikola Rožanković, župni vikar u Župi sv. Ivana Krstitelja u Puli, te vlč. Marko Domiter, tajnik varaždinskoga biskupa. Njima su se u vanjskom dijelu svetišta pridružili i drugi svećenici koji su vjernicima bili na raspolaganju u sakramentu svetog pomirenja.

U velikoj svečanoj procesiji prijenosa kipa Blažene Djevice Marije iz kapelice prema župnoj crkvi prije svete mise sudjelovao je velik broj vjernika, a kip Majke Božje nosili su članovi domaćeg dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Slavlje je uveličao velik broj hodočasničkih skupina među kojima su bile,između ostaloga, one iz Zagreba, Pule, Novog Marofa, Mađareva, Malog Bukovca te susjedne Mađarske. Sve njih, kao i brojne domaće vjernike, pozdravio je najprije župnik, fra Zdravko.

Srce majke najbolje prepoznaje potrebe svoje djece stoga Njoj donosimo svoje molbe, zahvalnosti i primljene milosti. Slavimo Mariju, majku nad svim ženama. Jedinstvena je, jer je nosila, rodila i darovala nam svog sina. Preporučimo se Njoj, jer Marija nas dovodi Kristu, poručio je prije početka svete mise domaćin, fra. Zdravko Tuba.

Biskup Mrzljak se u svojoj homiliji osvrnuo na važnost svetkovine Marijina Uznesenja na Nebo. Govorio je preuzvišeni otac biskup o važnosti Majke Božje za hrvatski narod, njezino značenje za cijelu Crkvu, ali i svakog vjernika ponaosob kada se u svojoj nutrini susretne s Marijom.

- Kao što se volimo susresti s našom zemaljskom majkom, tako želimo i s nebeskom majkom Marijom. Zaista to može biti susret bez riječi, ali s dubokim osjećajima. Zadaća majke je da okuplja zajednicu. Crkva je zajedništvo i ne može se zamisliti bez ovakvih okupljanja kakva je i Isus želio, jer zato je i okupio dvanaestoricu apostola da bi nam pokazao kako treba stvarati zajedništvo u Crkvi. Glavna točka našeg hodočašća je euharistija, slušanje Božje riječi koje nije samo sjećanje nečega što se dogodilo, već nam ta riječ i danas nešto govori. Trebali bismo prepoznati ima li Božja riječ snage. Božja riječ je živa i upućena nam je danas. No moramo otvoriti i pamet i srce kako bismo čuli što nam ta Riječ danas govori. Vjera da je Marija uznesena dušom i tijelom u Nebo prisutna je od samih početaka Crkve, iako je dogma o Mariji proglašena tek 1950. godine. Bog je bio taj koji je u Mariji učinio velika djela, posebno kada se odazvala pozivu i rekla: “Evo službenice Gospodnje”. To je upravljeno i nama danas, da se i mi otvorimo i vršimo volju Božju u našem životu. Možemo li i mi biti poput Marije ili bi nam bilo draže da u Očenašu molimo ‘budi volja moja’? Božja volja znači prihvatiti i teškoće i križeve života. Uostalom, to je i Isus rekao kada je pozivao ljude. Nije im kazao kako će biti uspješni, zdravi ili materijalno bogati, već im je obećao križ. U Isusovom i Marijinom križu moramo prepoznati uzor, ali i križ našega života. Ne treba se bojati ni križeva ni žrtve, jer Marija je konačni cilj kamo idemo - poručio je u svojoj propovijedi u Molvama mons. Josip Mrzljak.

Molvarci su se za veliku proslavu pripremali trodnevnicom. Posebno je dojmljivo bilo u utorak 14. kolovoza kada je nakon večernje svete mise slavljene kod zavjetne kapele uslijedila procesija sa svijećama uz kip Majke Božje Molvarske. Na samu svetkovinu slavile su se mise tijekom cijeloga dana, a najmlađima je u sjećanju sigurno ostala poslijepodnevna misa s blagoslovom djece i roditelja.

Molve su poznate i prepoznate diljem katoličkog svijeta po čudotvornom kipu Majke Božje Molvarske koji potječe iz ranog srednjeg vijeka (oko 1470. godine). Čudotvornost kipa proizlazi iz toga da je za vrijeme turskih osvajanja u našim krajevima bio u zemlju zakopan i kasnije zaboravljen. Pronađen je tako što je iskopan rogom jednog vola i od tada se pročuo glas po Podravini i šire u njegovu čudotvornost. Svake godine na svetkovinu Velike Gospe velik broj vjernika hodočasnika dolazi po utjehu i zagovor.

Druga prepoznatljivost Molva je velebna crkva Marijina Uznesenja koja se uzdiže na brežuljku u srcu Podravine. Crkva je građena od 1853. do 1862. godine i danas je s pravom nazivaju molvarskom ili podravskom katedralom. Zahvaljujući bogatom vjerskom životu župa je dala lijep broj muških i ženskih zvanja koji su se odazvali na Božji poziv. Za to imaju zaslugu čuvari svetišta i prošteništa franjevci konventualci.

Na svetkovinu Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na Nebo dušom i tijelom. Katolička crkva vjeruje u četiri istine (dogme) o Isusovoj majci, Blaženoj Djevici Mariji i to da je Ona: Bogorodica, djevica, bezgrešno začela i da je dušom i tijelom uznesena na Nebo. Marijino uznesenje dušom i tijelom kruna je njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, prethodi joj duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Od 13. stoljeća pa nadalje, čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom. Na svetkovinu, vjernici hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta, a uz molitve i euharistijska slavlja, priređuju se procesije i festivali. Svetkovina se slavi u mnogim državama, najviše u Europi i Južnoj Americi.
 

---