IVANEC, 24. 6. 2018.

---

U sklopu programa obilježavanja 120. obljetnice organiziranog planinarstva u Ivancu i postojanja Hrvatskoga planinarskog društva Ivančica iz Ivanca, misno slavlje kod nedovršene kapelice Sv. Ivana na Ivanščici, u nedjelju 24. lipnja, predvodio je mons. Nedjeljko Pintarić, direktor Dijecezanskog muzeja i Riznice zagrebačke katedrale, na poziv župnika Župe sv. Marije Magdalene u Ivancu, vlč. Zorana Gložinića.

Čestitajući članovima HPD Ivančica na visokoj obljetnici organiziranog planinarstva na najvišoj gori Hrvatskoga zagorja, mons. Pintarić je zaželio dobrodošlicu i svim planinarima iz različitih hrvatskih krajeva koji su se odazvali središnjoj proslavi Dana hrvatskih planinara, koja je započela dan prije u središtu Ivanca, koji je tih dana proslavljao i Dan grada.

U planini, udaljeni od vreve urbanoga načina života, osjećamo se bliže Bogu, prirodi i samima sebi, rekao je mons. Pintarić pozvavši okupljene da se otvore Božjoj riječi i primjeru života sv. Ivana Krstitelja te da uvide istinu vlastitog života u skladu s Božjom riječju.

U Bibliji je planina mjesto susreta Boga i čovjeka. Planina i uspinjanje na vrhunac izvrsna je metafora ljudskog života. Gorja i brda su izuzetna mjesta gdje čovjek može iskusiti što je to život: život je put u kojem se penjemo prema vrhuncu, ali na kojem ponajprije dopuštamo da se Bog spusti prema nama. To je put kojeg činimo s razboritošću, čitajući znakove poput planinarskih oznaka, hodamo sa srcem koje ne želi samo „osvajati“ nego se želi uzdići i otvoriti Bogu, jer jedino na takvom putu otvaranja Bog dolazi ususret čovjeku, rekao je mons. Pintarić, navevši da na taj put čovjek ne ide sam nego u društvu ostalih, ali da i to društvo prati ritam pojedinca, i to često onog najslabijeg i najsporijeg. To nam je poziv da se na taj način ugrađujemo u život župnih zajednica gdje ćemo prepoznavati snagu izazova navještaja evanđelja, ali prepoznati karizme i mogućnosti svakog pojedinog člana.

Dopustimo da ruka Gospodnja bude nad nama, jer samo tako možemo poput Ivana Krstitelja doseći zahtjevne visine i ostvariti ciljeve koje Gospodin stavlja pred nas, rekao je mons. Pintarić, zaželjevši da svetkovina rođenja sv. Ivana Krstitelja donese duhovne poticaje svima nazočnima kako bi dali svoj doprinos u duhovnoj izgradnji zajednice Crkve i njezinoj vjerodostojnosti u vremenu u kojem živimo.

Navevši riječi svećenika pjesnika Izidora Poljaka iz pjesme „Credo“ - Slavu Ti pjeva simetrija lipina lista, i crvena buba dijamantova blista, i vjetar što na orgulje olujnih oblaka bruji, i ognjeno zvjezdano more, koje u beskraj struji“, mons. Pintarić je zaželio okupljenim vjernicima da i njihov put uspinjanja u čovještvu i vjeri započne prepoznavanjem i izricanjem zahvale Bogu Stvoritelju za učinjena velika djela stvaranja i postojanja svega stvorenoga.

Zaželjevši da sve nazočne prati Božji blagoslov kako bi sretno planinarili, mons. Pintarić je podsjetio na riječi ivanečke književnice i predsjednice HPD "Ivančica" Pavice Hrazdire, koja je u pjesmi „Poleg jedne vel'ke gore“ istaknula karakteristiku ljudi ivanečkoga kraja – da su „ljudi dobre čudi“, te da svi osjećaju kako je Zagorje njihovo blago, „vsakom sinu hrvatskom drago“, što je zaželio da i okupljeni planinari ponesu u svome srcu na povratku svojim domovima.

Planinarstvo u Ivancu počelo se razvijati dvadesetak godina nakon osnutka Hrvatskoga planinarskog društva u Zagrebu, koje je osnovano 1874. i bilo je dvanaesto u Europi, i prvo u njezinu jugoistočnom dijelu. Prvi se put planinarsko djelovanje u Ivancu spominje 1893. kada je na Ivanščici zaslugom HPD-a podignuta velika drvena piramida, a u neposrednoj blizini i drvena koliba. Među značajnim planinarima bio je Božidar Kukuljević-Sakcinski, pjesnik i glazbenik rodom iz Ivanca, sin poznatog povjesničara Ivana Kukuljevića- Sakcinskog, vlasnika dvorca u Ivancu.

Organizirani planinarski rad i djelovanje u Ivancu kontinuirano traje od 1898. godine. Danas Društvo ima 370 članova, i rado se okupljaju u Planinarskom domu „Pasarićeva kuća" na Ivančici (1054 m). Prigodom okupljanja planinara obnovljena je i željezna piramida s koje se vide prekrasni zagorski krajevi, a održano je natjecanje paraglajdera. Zadnjih godina u suradnji sa župom sv. Marije Magdalene u Ivancu planinari redovito proslavljaju i s duhovnim sadržajem, osobito misom prigodom proslave blagdana Rođenja sv. Ivana Krstitelja, po kojem su i Ivanec, i Ivanščica, dobili ime.

Naime, ime su dobili po ivanovcima, crkvenom redu Sv. Ivana Jeruzalemskog, koji se doselio u Hrvatsku u 12. stoljeću. Bili su vlasnici posjeda uz dolinu Bednje među kojima i grada Bele, gdje je krajem 14. stoljeća stolovao prior reda Ivan Paližna ml.

Ivanec se kao župa spominje tek 1574. godine. Prije toga nije bilo sakralnog objekta za puk, osim kapele sv. Ivana koja je bila izgrađene za potrebe ivanovaca. Župnu crkvu sv. Marije Magdalene dao je sagraditi 1758. Ladisalv Erdody, a oslikana je freskama slovenskog slikara Antuna Dovečera 1779. godine. Kapela sv. Ivana Krstitelja na Ivanščici novijeg je datuma. Gradnja je započela za vrijeme župnika Stjepana Šoštarića. U tlocrtu je postavljena kao rotonda, okrugla građevina, s betonskom kupolom. Uz nju je predviđena izgradnja tornja sa zvonikom. Za sada su napravljeni samo grubi građevinski radovi, kojima bi bilo nužno nadodati zatvaranje otvora, ostavljenih za vrata i prozore.
 

---