Od:
Do:

Spomen na žrtve masovnih ubojstava i likvidacija poubijanih za vrijeme komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rata

Spomen na žrtve masovnih ubojstava i likvidacija poubijanih za vrijeme komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rataVARAŽDINSKA BISKUPIJA, 27. 10. 2017.
U petak, 27. listopada 2017. godine održan je spomen na žrtve masovnih ubojstava i likvidacija poubijanih za vrijeme komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rata. Spomen  na žrtve organizirali su članovi Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava s područja Međimurske i Varaždinske županije, a program je obuhvaćao posjet grobištima,  Dravska šuma Varaždin, te dvije lokacije na području Međimurske županije i misu zadušnicu u varaždinskoj katedrali.

Komemoracije ja započela polaganjem vijenaca i molitvom kod spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin, a po prvi puta vijenac kod križa položilo je i izaslanstvo grada Varaždina. Predsjednik Društva Franjo Talan naglasio je da je spomen križ 19. lipnja 2004. godine blagoslovio mons. Marko Culej, a isti je na najvećem grobištu Varaždinske biskupije postavljen u spomen na žrtve Varaždina koje su u poratnim danima Drugog svjetskog rata odvođene iz svojih domova, kao i na one koji su na neko od stratišta odvođene iz brojnih zatvora i logora koji su se formirali po prestanku rata u Varaždinu te žrtvama čija su tijela nošena maticom rijeke Drave iz smjera Slovenije plutale prema istoku ili su se zaustavila uz obale i tu našle svoj spokoj.

Spomen na žrtve poratnih stradanja na grobištu Dravska šuma Varaždin završen je molitvom koju je predvodio vlč. Josip Đurin, župnik varaždinske župe Svetih Fabijana i Sebastijana, a uz brojne vjernike istoj se pridružio vlč. Mijo Horvat, umirovljeni župnik te župe i fra Vjekoslav Kocijan iz Franjevačkog samostana Varaždin.

Komemoracija kod grobnice žrtava na nasipu Sep kod Gornjeg Hrašćana započela je u 16.40 sati, a nakon hrvatske himne koju je izveo zbor župe, i položenih vijenaca, i zapaljenih svijeća predstavnika Općine Nededelišće i ostalih, molitvu je predvodio vlč. Stjepan Markušić, župnik župe Pohoda Blažene Djevice Marije Macinec.

U završnom dijelu pohoda u spomen na žrtve položeni su vijenci i zapaljene svijeće i kod spomen križa  na grobištu Ksajpa kod Čakovca, a zahvalu prisutnima na očuvanje uspomena na žrtve i progone totalitarnog jugo-komunističkog režima najvećeg grobišta u Međimurju na koje su žrtve dovođene iz zatvora smještenog u dvorcu Zrinskih u Čakovcu, uputio je Josip Kolarić. U prisutnosti umirovljenog svećenika vlč. Ivana Novaka molitvu je predvodio vlč. Vladimir Kolarić, dekan Čakovečkog dekanata i župnik župe Svete Jelene Križarice Šenkovec.

Spomen za sve žrtve, poginule, stradale i nestale u ratovima XX stoljeća, kao i za žrtve progona u doba vladanja diktatura i totalitarnih režima prije i poslije Drugog svjetskog rata i poginule u Domovinskom ratu, završio je u varaždinskoj katedrali, gdje je s početkom u 18 sati, misu predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak.

U proteklih 17 godina članovi Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava osnovano u Varaždinu 20. rujna 2000. godine, spomen obilježjima i križevima obilježili su desetak lokacija na području susjedne dvije županije, a zahvaljujući članu Društva Vlatku Ljubičiću spomen  križ postavljen je i na grobištu Mrtvi jarak u Virovitičko-podravskoj županiji.

Možda je dobro napomenuti da su sve radnje kod postavljanja spomen križa na navedenim lokacijama, uz pomoć dobrotvora, obavili sami članovi Društva, a u organizaciji članova Društva u lipnju 2009. godine izvedena je i ekshumacija zapadnog dijela grobišta Sep u Gornjem Hrašćanu – župa Macinec, a po pregledu posmrtnih ostataka žrtava od strane sudskog vještaka  na patologiji čakovečke bolnice, na isti način  uz pomoć ljudi dobre volje sagrađena je grobnica nedaleko od lokacije gdje su žrtve ekshumirane. Žrtve su dostojanstveno i sa sprovodom pokopane  23. kolovoza 2010. godine, a blagoslov groba i misu zadušnicu tada je predvodio, kao i u brojnim prigodama prije i poslije toga, varaždinski biskup Josip Mrzljak, pa ovim putem izražavam zahvalu i biskupu i svim svećenicima i ljudima dobre volje koji prešućivane žrtve, kao i njihova posljednja počivališta nisu zaboravili.
 
Franjo Talan