Bogoslovski oktet promovirao svoj četvrti nosač zvuka
ZAGREB, 29. 11. 2017.
Novi, četvrti u nizu nosač zvuka Bogoslovskog okteta naslovljen „U tebe se uzdam, Gospodine" predstavljen je u srijedu 29. studenoga u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu.
Na snimanju ovog nosača zvuka sudjelovali su i bogoslovi Varaždinske biskupije: vlč. Marko Domiter koji je nedavno zaređen za đakona, zatim Miro Denac te Ivon Fabijanec inače voditelj bogoslovskog okteta.
U uvodnom dijelu promocije iznesen je kraći prikaz razvoja njegovanja glazbe i glazbene baštine u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu kao neizostavnog elementa u odgoju i obrazovanju svakoga kandidata za svećeničko zvanje. Osnutkom kaptolske škole, koju je osobito podupirao zagrebački biskup bl. Augustin Kažotić može se sa svom sigurnošću govoriti o tome kako su se učenicima te Škole davale poduke u pjevanju i glazbenoj teoriji u sklopu „sedam slobodnih vještina" i te su poduke ostavile traga. Važno je istaknuti i činjenicu da su u vrijeme Ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda bogoslovi 1836. osnovali „Zbor duhovne mladeži zagrebačke", a 1839. i glazbeno pjevačko društvo „Vijenac" čemu je kao vrlo jasan i konačan poticaj za osnutak bio pohod prvaka ilirskoga pokreta dr. Ljudevita Gaja. U nizanju događanja spomenu je i onaj o proslavi 30. obljetnice „Zbora duhovne mladeži zagrebačke" 4. ožujka 1867. kada su članovi „Vijenca" prvi put izveli skladbu Ivana pl. Zajca „U boj".
Pozdravljajući okupljene, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr. Anđelko Košćak spomenuo je kako su bogoslovi za posjeta Ljudevita Gaja zdušno zapjevali „Još Hrvatska nij' propala". „Sadašnjost, prošlost i budućnost su u Božjim rukama, a toga moramo na osobit način biti svjesni kao vjernici i kao pripadnici hrvatskoga naroda koji je uvijek bio vjeran Bogu i Crkvi, i koji se uvijek znao nositi s okolnostima iz svoje povijesti. Uvijek se znao držati Gospodina i okupljao se oko njegove Riječi, i pjesme Njemu u čast. Neka i ova večer i predstavljanje nosača zvuka budu posvećeni svim hrvatskim braniteljima, pripadnicima hrvatskoga naroda kako u našoj domovini Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini", potaknuo je mr. Košćak.
Glazbenik i etnomuzikolog mo Dražen Kurilovčan je u osvrtu na nosač zvuka nastao pod stručnom pratnjom mo. Tomislava Fačinija rekao kako se na tome albumu može čuti kako oktet vrlo lako prelazi iz klapskog pjevanja u gregorijanski koral, iz tradicijskog napjeva u suvremenoj obradi do klasične zborske literature. Kurilovčan je istaknuo vrijednost ovoga albuma jer donosi i neke euharistijske napjeve sjevera i juga Hrvatske. Posebno je istaknuo napjeve iz Međimurja koje je obradio Ivon Fabijanec, voditelj Okteta. Mo. Miroslav Martinjak rekao je da je Bogoslovski oktet dio bogoslovskog zbora koji glazbom želi govoriti, izraziti se, navijestiti radost života i misterij suživota sa Stvoriteljem koji ljudima usađuje razne darove i talente kako bi im život postao puniji i sadržajniji. „Bogoslovi zagrebačke bogoslovije članstvom u zboru postaju dionici svih velikih događaja u našoj prvostolnici i svojim glasovima pridonose doživljaju veće svečanosti i intenzivnijem doživljaju slavlja božanskog misterija. Tu polaku stiču osjećaj za liturgijsko pjevanje, osjećaj za svečana liturgijska slavlja. Članovi okteta probrani su kao najbolji i najsigurniji pjevači i kao takovi uz pjevanje u katedrali intenzivnije sudjeluju u raznim slavljima u bogosloviji, euharistijskim slavljima u župama, a često pjesmom uveličaju razna predstavljanja knjiga, obljetnice i druga važna događanja". Mo Martinjak je istaknuo kako skladbe birane za ovaj nosač nisu izabrane po nekoj tematskoj logici. „Tu ima raznih stilova i žanrova. Veliki dio skladbi jest iz područja liturgijske glazbe i tu bogoslovi pokazuju poseban senzibilitet koji je primjeren i koji iziskuje liturgijsko izvođenje. Ravni, ne vibrirajući i ne forsirajući glasovi zvonko odjekuju bilo da se radi o unisonom ili višeglasnom pjevanju. Stil klapskog pjevanja dobro im sjeda i očito su ljubitelji toga stila u kojemu je konsonantna harmonija i interval terce temelj u kojem se oni nalaze i dobro im sjeda u njihove mladenačke glasove", pojasnio je mo Martinjak.
Bogoslovski oktet otpjevao je više skladbi s nosača zvuka podijeljenih u tri cjeline „Klekni pod raspelom", „U usta mi stavi pjesmu novu" i „Božja Majko, čuj, usliši nas". Bila je to prilika čuti presjek snimljenog materijala koji obuhvaća gotovo cijelu liturgijsku godinu od adventskog napjeva iz Pavlinskog zbornika, preko poziva na poklon raspelu, do euharistijskih skladbi i pjesme Majci Božjoj od Kamenitih vrata.
Kao dodatak u duhu ozračja na kraju večeri izveli su budnicu „Još Hrvatska nij' propala" i „U boj".
Izvođenjem skladbi ravnao je Ivon Fabijanec, a na orguljama pojedine skladbe pratio Ivan Šćepanović. Nosač zvuka „U tebe se uzdam, Gospodine" sadrži 23 skladbe, među kojima je i misa, a snimljen je u crkvi Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu.
Među mnoštvom poklonika sakralne glazbe u prepunoj crkvi bili su i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško i izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića preč. Marko Kovač.
Izvor: IKA
Novi, četvrti u nizu nosač zvuka Bogoslovskog okteta naslovljen „U tebe se uzdam, Gospodine" predstavljen je u srijedu 29. studenoga u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu.
Na snimanju ovog nosača zvuka sudjelovali su i bogoslovi Varaždinske biskupije: vlč. Marko Domiter koji je nedavno zaređen za đakona, zatim Miro Denac te Ivon Fabijanec inače voditelj bogoslovskog okteta.
U uvodnom dijelu promocije iznesen je kraći prikaz razvoja njegovanja glazbe i glazbene baštine u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu kao neizostavnog elementa u odgoju i obrazovanju svakoga kandidata za svećeničko zvanje. Osnutkom kaptolske škole, koju je osobito podupirao zagrebački biskup bl. Augustin Kažotić može se sa svom sigurnošću govoriti o tome kako su se učenicima te Škole davale poduke u pjevanju i glazbenoj teoriji u sklopu „sedam slobodnih vještina" i te su poduke ostavile traga. Važno je istaknuti i činjenicu da su u vrijeme Ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda bogoslovi 1836. osnovali „Zbor duhovne mladeži zagrebačke", a 1839. i glazbeno pjevačko društvo „Vijenac" čemu je kao vrlo jasan i konačan poticaj za osnutak bio pohod prvaka ilirskoga pokreta dr. Ljudevita Gaja. U nizanju događanja spomenu je i onaj o proslavi 30. obljetnice „Zbora duhovne mladeži zagrebačke" 4. ožujka 1867. kada su članovi „Vijenca" prvi put izveli skladbu Ivana pl. Zajca „U boj".
Pozdravljajući okupljene, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr. Anđelko Košćak spomenuo je kako su bogoslovi za posjeta Ljudevita Gaja zdušno zapjevali „Još Hrvatska nij' propala". „Sadašnjost, prošlost i budućnost su u Božjim rukama, a toga moramo na osobit način biti svjesni kao vjernici i kao pripadnici hrvatskoga naroda koji je uvijek bio vjeran Bogu i Crkvi, i koji se uvijek znao nositi s okolnostima iz svoje povijesti. Uvijek se znao držati Gospodina i okupljao se oko njegove Riječi, i pjesme Njemu u čast. Neka i ova večer i predstavljanje nosača zvuka budu posvećeni svim hrvatskim braniteljima, pripadnicima hrvatskoga naroda kako u našoj domovini Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini", potaknuo je mr. Košćak.
Glazbenik i etnomuzikolog mo Dražen Kurilovčan je u osvrtu na nosač zvuka nastao pod stručnom pratnjom mo. Tomislava Fačinija rekao kako se na tome albumu može čuti kako oktet vrlo lako prelazi iz klapskog pjevanja u gregorijanski koral, iz tradicijskog napjeva u suvremenoj obradi do klasične zborske literature. Kurilovčan je istaknuo vrijednost ovoga albuma jer donosi i neke euharistijske napjeve sjevera i juga Hrvatske. Posebno je istaknuo napjeve iz Međimurja koje je obradio Ivon Fabijanec, voditelj Okteta. Mo. Miroslav Martinjak rekao je da je Bogoslovski oktet dio bogoslovskog zbora koji glazbom želi govoriti, izraziti se, navijestiti radost života i misterij suživota sa Stvoriteljem koji ljudima usađuje razne darove i talente kako bi im život postao puniji i sadržajniji. „Bogoslovi zagrebačke bogoslovije članstvom u zboru postaju dionici svih velikih događaja u našoj prvostolnici i svojim glasovima pridonose doživljaju veće svečanosti i intenzivnijem doživljaju slavlja božanskog misterija. Tu polaku stiču osjećaj za liturgijsko pjevanje, osjećaj za svečana liturgijska slavlja. Članovi okteta probrani su kao najbolji i najsigurniji pjevači i kao takovi uz pjevanje u katedrali intenzivnije sudjeluju u raznim slavljima u bogosloviji, euharistijskim slavljima u župama, a često pjesmom uveličaju razna predstavljanja knjiga, obljetnice i druga važna događanja". Mo Martinjak je istaknuo kako skladbe birane za ovaj nosač nisu izabrane po nekoj tematskoj logici. „Tu ima raznih stilova i žanrova. Veliki dio skladbi jest iz područja liturgijske glazbe i tu bogoslovi pokazuju poseban senzibilitet koji je primjeren i koji iziskuje liturgijsko izvođenje. Ravni, ne vibrirajući i ne forsirajući glasovi zvonko odjekuju bilo da se radi o unisonom ili višeglasnom pjevanju. Stil klapskog pjevanja dobro im sjeda i očito su ljubitelji toga stila u kojemu je konsonantna harmonija i interval terce temelj u kojem se oni nalaze i dobro im sjeda u njihove mladenačke glasove", pojasnio je mo Martinjak.
Bogoslovski oktet otpjevao je više skladbi s nosača zvuka podijeljenih u tri cjeline „Klekni pod raspelom", „U usta mi stavi pjesmu novu" i „Božja Majko, čuj, usliši nas". Bila je to prilika čuti presjek snimljenog materijala koji obuhvaća gotovo cijelu liturgijsku godinu od adventskog napjeva iz Pavlinskog zbornika, preko poziva na poklon raspelu, do euharistijskih skladbi i pjesme Majci Božjoj od Kamenitih vrata.
Kao dodatak u duhu ozračja na kraju večeri izveli su budnicu „Još Hrvatska nij' propala" i „U boj".
Izvođenjem skladbi ravnao je Ivon Fabijanec, a na orguljama pojedine skladbe pratio Ivan Šćepanović. Nosač zvuka „U tebe se uzdam, Gospodine" sadrži 23 skladbe, među kojima je i misa, a snimljen je u crkvi Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu.
Među mnoštvom poklonika sakralne glazbe u prepunoj crkvi bili su i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško i izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića preč. Marko Kovač.
Izvor: IKA