Završetak 58. redovitog plenarnog zasjedanja HBK
ZAGREAB, 16. 5. 2019.
Hrvatski biskupi završavaju 58. redovito plenarno zasjedanje. Teme trodnevnog rada u sjedištu HBK na Ksaveru u Zagrebu na konferenciji za novinare u četvrtak, 16. svibnja predstavili su đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, varaždinski biskup Josip Mrzljak i šibenski biskup Tomislav Rogić.
Teme zasjedanja
HBK obnavlja djelovanje Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, ustanove koja postoji od 1996. godine. Njezinim predstojnikom imenovan je dr. Stjepan Baloban, a u odnosu na prethodne godine, Centar je proširen krugom novih stručnih suradnika. “Crkva u cjelini, pa tako i HBK smatra da je socijalni ili društveni nauk Crkve važno i nezaobilazno sredstvo evangelizacije te važan sadržaj pastoralnog rada s odraslim i svim ostalim vjernicima”, rekao je govoreći o novostima na tom području mons. Hranić, predsjednik Komisije HBK “Iustitia et pax”. Socijalni nauk Crkve ima izrazito pastoralnu orijentaciju u cilju služenja ovome svijetu, te “može i treba pomoći vjernicima da životnu stvarnost ispravnije tumače i da uvide u kojem stupnju je moguće u životnu zbilju ugraditi ljudske i kršćanske vrijednosti”.
Mons. Hranić je dodao da ovim naukom “Crkva želi pružati pomoć vjernicima u pronalaženju odgovora u složenoj stvarnosti obiteljskog, gospodarskog, političkog, međunarodnog i drugih područja društvenog života suvremenog svijeta”, te je “na poseban način svjesna odgovornosti koju imaju vjernici laici u razvoju društva u kojem žive stvarajući konkretne modele političkog, gospodarskog i drugih oblika života”.
O poslanju crkvenih službenika u društvenim pitanjima mons. Hranić je pojasnio: “Mi smatramo da smo pozvani, kao Crkva, evangelizirati naše vjernike, uvoditi ih u sadržaj i nauk Crkve, a onda su oni pozvani svojom kršćanskom savješću angažirati se, biti vjernici i svjedočiti kao kršćani. Naše nije da neposredno mi ulazimo u političko djelovanje, u različita tijela društvenoga života što se na različite načine krivo tumači, nego je naše evangelizirati vjernike”. Kao predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Hranić je spomenuo razradu dokumenta “Da radost vaša bude potpuna” o katehezi i rastu u vjeri u današnjim okolnostima, te odobrenje što su ga biskupi na zasjedanju dali za tiskane vjeronaučne udžbenike i digitalne sadržaje. Za iduću je godinu najavio stručni skup za svećenike na temu katekumenata – nadahnuće za katehezu i evangelizaciju odraslih, 3. i 4. ožujka 2020.
Biskup Mrzljak kao predsjednik Hrvatskog Caritasa primijetio je kako karitativna djelatnost Crkve neprestano raste i ide naprijed. Na zasjedanju HBK analiziran je rad župnih i biskupijskih Caritasa. Pohvalio je svijest volontarijata u župama: “Vidimo jako dobre rezultate po župama kada treba obići siromašne i rubne, a takvih ima dosta. Jako je važno da u župama imamo ljude koji pohađaju potrebne. Izrazili smo zadovoljstvo radom Caritasa, a posebno inicijativama Hrvatskog Caritasa (‘Za 1000 radosti’, ‘Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH’). Karitativno djelovanje zaista ima plodno polje rada i važno djelovanje”. Spomenuo je i da je kao predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma biskupe izvijestio o međunarodnom susretu u Trogiru na tu temu. Najavio je i zajedničko slovensko-hrvatsko hodočašće u Krašić 19. listopada ove godine. Upravo su katolici iz Slovenije odabrali Krašić kao rodno mjesto bl. Alojzija Stepinca, jer mu duguju zahvalnost za spašavanje svećenika od stradanja u Drugom svjetskom ratu. Kako je rekao mons. Mrzljak, slovenski biskupi najavljuju dolazak oko dvije tisuće hodočasnika.
Biskupska sinoda o mladima održana u listopadu 2018. godine bila je tema izlaganja biskupa Rogića koji je sudjelovao u njezinom radu zajedno s 300-ak biskupa iz cijeloga svijeta. Kao posebnost Sinode izdvojio je interakciju s mladima putem društvenih mreža u predsinodalnim raspravama, uključenost stručnjaka, ali i ekumensku dimenziju. U odnosu na iskustva u pastoralu mladih u svijetu, mons. Rogić je primijetio da naš pastoral mladih ide ukorak s drugima.
“Temeljna misao vodilja i pripreme Sinode i same Sinode bila su tri koraka. Prvi je prepoznavanje, osluškivanje, temeljita analiza današnjeg svijeta u kojem živimo i različitih prilika po kontinentima i zemljama. Pokušalo se sve to objediniti, interpetirati u svjetlu vjere i Kristova uskrsnuća i onda, u drugom koraku, mladima pomoći u razlučivanju, ne samo zvanja i poziva, kako da pronađu svoj put kroz život, nego i kako da taj život osmisle. I da ga s Kristom traže. U trećem koraku pokušalo se ponuditi kako izabrati, pronaći putove obraćenja, te pastoralnog i misijskog djelovanja (u smislu navjestiteljskog)”. Obilježje Sinode bilo je i donošenje novog pravilnika Sinode. Kao šibenski biskup mons. Rogić je najavio i veliku proslavu 50. obljetnice kanonizacije prvoga hrvatskog sveca, Nikole Tavelića. Središnji događaj proslave na nacionalnoj razini bit će u Šibeniku 21. lipnja 2020. Tim povodom za Šibensku biskupiju Godina sv. Nikole Tavelića bit će otvorena na njegov blagdan, 14. studenoga 2019. Biskup se osvrnuo i na značenje ovog hrvatskog velikana, spominjući otkrivanje njegovog značenja i prilikom u ožujku održanog biskupijskog hodočašća u Svetu zemlju i Jeruzalem, grad Tavelićeve mučeničke smrti: “Od svih franjevaca koji su kroz 800 godina Kustodije Svete zemlje tamo djelovali, Nikola Tavelić je jedini proglašeni svetac. To je bio detalj kojega ni sami nismo bili svjesni. Vjerujemo da će i to potaknuti vjernike na molitvu sv. Nikoli Taveliću u ovim vremenima u kojima živimo”.
Službeno priopćenje s 58. zasjedanja Sabora HBK pročitajte ovdje.
Pitanja novinara
Nakon što su predstavili teme o kojima su razgovarali na proljetnom zasjedanju, hrvatski nad/biskupi – Hranić, Mrzljak, Rogić – odgovarali su na aktualna pitanja.
Nakon što su predstavili teme o kojima su razgovarali na proljetnom zasjedanju, hrvatski nad/biskupi – Hranić, Mrzljak, Rogić – odgovarali su na aktualna pitanja.
Što se tiče komemoracije u Bleiburgu u subotu, 18. svibnja, varaždinski biskup Josip Mrzljak rekao je kako je želja hrvatskih biskupa da to bude vjernički događaj. Sjećajući se vlastitog sudjelovanja u misi godine 2006. istaknuo je da je u toj komemoraciji osjetio vjernički duh. “Bleiburg je bio prva postaja križnog puta. Tu je početak i memorija”, pojasnio je.
Na novinarski upit o tome da će se bleiburška komemoracija održavati negdje drugdje, mons. Mrzljak je rekao da je to otvoreno: “Možemo o tome otvoreno razgovarati i procijeniti, ali zaista želimo da to bude vjernički događaj”. Zamoljeni za komentar nesudjelovanja najviših državnih dužnosnika na ovogodišnjoj komemoraciji, biskupi imaju jasan stav kojega je izrazio glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić: “Tu činjenicu uopće ne želimo komentirati. Radi se o komemoraciji za žrtve na Bleiburgu. Tamo će i ove godine biti slavljena misa za sve žrtve. HBK nije organizator komemoracije. HBK do sada je imala jedinu zadaću na najdostojanstveniji način organizirati misu zadušnicu, i to čini od 2003. godine”.
Jedna od aktualnih tema je i Papin odnos prema kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca. Na novinarska pitanja o tome odgovorio je mons. Mrzljak kojemu je Blaženik praujak i krizmani kum. “Moramo pokazati Stepinčevu vjeru. A ona je bila u jedinstvu Crkve i poštovanju prema papi do krajnjih granica. Stepincu je, dok je bio na robiji, bilo ponuđeno otići u Rim i riješiti se svega. On je tada rekao da ne ide nikuda i da ostaje sa svojim narodom, a kada bi ga papa nagovarao, svim silama bi se odupro. Međutim, ako bi papa rekao da ipak mora ići u Rim, otišao bi. To je Stepinčeva poslušnost koju i mi želimo prepoznati u svakom trenutku, čak i u ovom koji je možda težak. Apeliramo na vjernike da budu vjernici. Drugo su emocije, i jesmo emotivni ljudi. Ali nekada je zaista potrebno razmišljati. Čini mi se da je to što se odugovlači s proglašenjem Stepinca svetim pogodno i dobro vrijeme da se Stepinca upozna, ne samo površinski. Desetljećima se o njemu pisalo na jedan način, a sada se sve više prodire u istinu”, pojasnio je. No, mons. Mrzljak nije krio čuđenje stavom pape Franje o bl. Alojziju Stepincu i njegovom potrebom za konzultacijama s patrijarhom Srpske pravoslavne Crkve: “To ne ostavlja čovjeka hladnim. Čudimo se, ali prihvaćamo. To je njegovo mišljenje, a mi smo tu da danas-sutra on možda promijeni mišljenje upravo na temelju našega vjerničkog ponašanja”.
Pred hrvatskim biskupima u idućim mjesecima je usvajanje smjernica za zaštitu maloljetnika od zlostavljanja od strane službenika Crkve, prema Papinom najnovijem dokumentu. Najavio je to mons. Hranić, član Stalnog vijeća HBK, tijela koje je zaduženo za pripremu provedbe Papinih smjernica iz motu proprija “Vi ste svjetlost svijeta”. Nadbiskup je istaknuo da hrvatski biskupi doista žele ići prema potpunom ostvarenju toga dokumenta: “Vidimo da se eventualna zataškavanja vrate kao bumerang i da je to daleko strašnije. Od jednoga zlodjela pokaže se da je to višestruko zlodjelo. Svjesni smo koliko su takva zlodjela koja su se događala nanijela veliku štetu moralnom autoritetu i vjerodostojnosti Crkve, i nas crkvenih pastira – biskupa, svećenika i drugih crkvenih osoba”. Svjesni su strašnih doživljaja samih žrtava, kao i posljedica koje ostaju nakon zlostavljanja. Smjernice su potrebne kako bi “točno bilo jasno, ako se dogodi nešto, da nema zadaću zlodjelo prijaviti samo biskup, već i svaki svećenik i vjernik ima zadaću prijaviti zlodjelo, a zadaća nas biskupa je pokrenuti proces, surađivati s državnim vlastima i voditi računa o žrtvi i da joj se pomogne”.
Novinare je zanimalo i očitovanje Crkve o političkim pitanjima. Mons. Hranić je rekao kako i vjernici, i svećenici i biskupi smiju reći svoje mišljenje o aktualnim pitanjima, što nije bavljenje stranačkom politikom niti u nju zadire. “Imamo pravo, ali imamo i odgovornost za ono što se događa u društvu, i smijemo reći svoje mišljenje. No, osjećamo da kao Crkva, pozvana naviještati Evanđelje, da moramo tim evanđeljem hraniti, oblikovati i poučavati naše vjernike. A onda oni imaju svoju savjest, Duha Svetoga, primaju sakramente kršćanske inicijacije… I onda uime svoje kršćanske savjesti pridonose općem dobru društva, na svojem radnom mjestu, kroz udruge civilnog društva, političko djelovanje, i to prema svojem osjećaju. U tome vjernici imaju potpunu slobodu. Oni nisu produžena ruka crkvene hijerarhije kad se uključuju u društveni život, nego djeluju u svoje ime”, pojasnio je mons. Hranić. Kao dobar primjer naveo je “Hod za život”, događaj kojega organiziraju laici, a zbog vrijednosti koje promovira, “Hod za život” podupiru i biskupi. Vezano uz lobiranje pojedinaca za konkretna stranačka imena i programe, mons. Hranić je rekao da, ako se takvo što dogodilo, radi se o “istrčavanju” i “izletu”, a to biskupu i svećeniku nije dopušteno. “U strankama imamo vjernike, ali se ne želimo stranački svrstavati. Štoviše, povijest nas uči, kad god su se u povijesti biskupi i svećenici svrstavali uz politiku, pa i u našem hrvatskom narodu, loše su prošli. Naše je poučavati, izgrađivati kršćanske stavove vjernika, a njih pustiti da onda oni samostalno djeluju u političkom životu”, rekao je nadbiskup Hranić. Biskupi mogu sugerirati neke stavove i vrijednosti, potrebu gledanja na program i usklađenost s naukom Crkve, te da u skladu s tim i sa svojom savješću samostalno biraju imena osoba i političkih stranaka.
Na kraju konferencije za novinare glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić komentirao je i određene insinuacije u javnosti da hrvatski biskupi papu Franju nisu pozvali u Hrvatsku: “Samo želim podsjetiti i potvrditi da su hrvatski biskupi papu Franju već službeno zvali još prije nekoliko godina da posjeti Hrvatsku. Sve one insinuacije koje govore o tome da hrvatski biskupi nisu zvali papu Franju u posjet krivo govore, govore netočnosti. Papa Franjo je uvijek dobrodošao u Hrvatsku”.
Na novinarski upit o tome da će se bleiburška komemoracija održavati negdje drugdje, mons. Mrzljak je rekao da je to otvoreno: “Možemo o tome otvoreno razgovarati i procijeniti, ali zaista želimo da to bude vjernički događaj”. Zamoljeni za komentar nesudjelovanja najviših državnih dužnosnika na ovogodišnjoj komemoraciji, biskupi imaju jasan stav kojega je izrazio glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić: “Tu činjenicu uopće ne želimo komentirati. Radi se o komemoraciji za žrtve na Bleiburgu. Tamo će i ove godine biti slavljena misa za sve žrtve. HBK nije organizator komemoracije. HBK do sada je imala jedinu zadaću na najdostojanstveniji način organizirati misu zadušnicu, i to čini od 2003. godine”.
Jedna od aktualnih tema je i Papin odnos prema kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca. Na novinarska pitanja o tome odgovorio je mons. Mrzljak kojemu je Blaženik praujak i krizmani kum. “Moramo pokazati Stepinčevu vjeru. A ona je bila u jedinstvu Crkve i poštovanju prema papi do krajnjih granica. Stepincu je, dok je bio na robiji, bilo ponuđeno otići u Rim i riješiti se svega. On je tada rekao da ne ide nikuda i da ostaje sa svojim narodom, a kada bi ga papa nagovarao, svim silama bi se odupro. Međutim, ako bi papa rekao da ipak mora ići u Rim, otišao bi. To je Stepinčeva poslušnost koju i mi želimo prepoznati u svakom trenutku, čak i u ovom koji je možda težak. Apeliramo na vjernike da budu vjernici. Drugo su emocije, i jesmo emotivni ljudi. Ali nekada je zaista potrebno razmišljati. Čini mi se da je to što se odugovlači s proglašenjem Stepinca svetim pogodno i dobro vrijeme da se Stepinca upozna, ne samo površinski. Desetljećima se o njemu pisalo na jedan način, a sada se sve više prodire u istinu”, pojasnio je. No, mons. Mrzljak nije krio čuđenje stavom pape Franje o bl. Alojziju Stepincu i njegovom potrebom za konzultacijama s patrijarhom Srpske pravoslavne Crkve: “To ne ostavlja čovjeka hladnim. Čudimo se, ali prihvaćamo. To je njegovo mišljenje, a mi smo tu da danas-sutra on možda promijeni mišljenje upravo na temelju našega vjerničkog ponašanja”.
Pred hrvatskim biskupima u idućim mjesecima je usvajanje smjernica za zaštitu maloljetnika od zlostavljanja od strane službenika Crkve, prema Papinom najnovijem dokumentu. Najavio je to mons. Hranić, član Stalnog vijeća HBK, tijela koje je zaduženo za pripremu provedbe Papinih smjernica iz motu proprija “Vi ste svjetlost svijeta”. Nadbiskup je istaknuo da hrvatski biskupi doista žele ići prema potpunom ostvarenju toga dokumenta: “Vidimo da se eventualna zataškavanja vrate kao bumerang i da je to daleko strašnije. Od jednoga zlodjela pokaže se da je to višestruko zlodjelo. Svjesni smo koliko su takva zlodjela koja su se događala nanijela veliku štetu moralnom autoritetu i vjerodostojnosti Crkve, i nas crkvenih pastira – biskupa, svećenika i drugih crkvenih osoba”. Svjesni su strašnih doživljaja samih žrtava, kao i posljedica koje ostaju nakon zlostavljanja. Smjernice su potrebne kako bi “točno bilo jasno, ako se dogodi nešto, da nema zadaću zlodjelo prijaviti samo biskup, već i svaki svećenik i vjernik ima zadaću prijaviti zlodjelo, a zadaća nas biskupa je pokrenuti proces, surađivati s državnim vlastima i voditi računa o žrtvi i da joj se pomogne”.
Novinare je zanimalo i očitovanje Crkve o političkim pitanjima. Mons. Hranić je rekao kako i vjernici, i svećenici i biskupi smiju reći svoje mišljenje o aktualnim pitanjima, što nije bavljenje stranačkom politikom niti u nju zadire. “Imamo pravo, ali imamo i odgovornost za ono što se događa u društvu, i smijemo reći svoje mišljenje. No, osjećamo da kao Crkva, pozvana naviještati Evanđelje, da moramo tim evanđeljem hraniti, oblikovati i poučavati naše vjernike. A onda oni imaju svoju savjest, Duha Svetoga, primaju sakramente kršćanske inicijacije… I onda uime svoje kršćanske savjesti pridonose općem dobru društva, na svojem radnom mjestu, kroz udruge civilnog društva, političko djelovanje, i to prema svojem osjećaju. U tome vjernici imaju potpunu slobodu. Oni nisu produžena ruka crkvene hijerarhije kad se uključuju u društveni život, nego djeluju u svoje ime”, pojasnio je mons. Hranić. Kao dobar primjer naveo je “Hod za život”, događaj kojega organiziraju laici, a zbog vrijednosti koje promovira, “Hod za život” podupiru i biskupi. Vezano uz lobiranje pojedinaca za konkretna stranačka imena i programe, mons. Hranić je rekao da, ako se takvo što dogodilo, radi se o “istrčavanju” i “izletu”, a to biskupu i svećeniku nije dopušteno. “U strankama imamo vjernike, ali se ne želimo stranački svrstavati. Štoviše, povijest nas uči, kad god su se u povijesti biskupi i svećenici svrstavali uz politiku, pa i u našem hrvatskom narodu, loše su prošli. Naše je poučavati, izgrađivati kršćanske stavove vjernika, a njih pustiti da onda oni samostalno djeluju u političkom životu”, rekao je nadbiskup Hranić. Biskupi mogu sugerirati neke stavove i vrijednosti, potrebu gledanja na program i usklađenost s naukom Crkve, te da u skladu s tim i sa svojom savješću samostalno biraju imena osoba i političkih stranaka.
Na kraju konferencije za novinare glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić komentirao je i određene insinuacije u javnosti da hrvatski biskupi papu Franju nisu pozvali u Hrvatsku: “Samo želim podsjetiti i potvrditi da su hrvatski biskupi papu Franju već službeno zvali još prije nekoliko godina da posjeti Hrvatsku. Sve one insinuacije koje govore o tome da hrvatski biskupi nisu zvali papu Franju u posjet krivo govore, govore netočnosti. Papa Franjo je uvijek dobrodošao u Hrvatsku”.
Izvor: IKA
