Povijest biskupijeBiskupKatedralaStolni kaptolZborni kaptolSvećeniciŽupeRedovničke zajedniceIn memoriam

Biskupski grad Varaždin

Varaždin, grad baroka, glazbe i cvijeća, od davnina je poznat po zvonicima svojih crkava, a od 1997. godine je i biskupski grad. Stari hrvatski slobodni i kraljevski grad, koji je stoljećima glasio kao gospodarsko, kulturno i političko središte sjeverozapadne Hrvatske, postao je tako sjedište Varaždinske biskupije. U njemu su se nekad održavale sjednice Hrvatskog sabora i ustoličavali banovi, a u razdoblju od 1767. do 1776. g. bio je i sjedište Kraljevskoga namjesničkog vijeća, dakle glavni grad Hrvatske.

No, Varaždin je već u rano doba svoje povijesti postao i značajnim vjerskim središtem. Redovnici ivanovci podigli su crkvu sv. Ivana Krstitelja i svoj samostan, koji su po njihovom odlasku preuzeli oci franjevci. U Varaždin su prije 300 godina došli također oci kapucini i sestre uršulinke. U samom središtu grada nalazi se katedrala, koju su gradili isusovci, te je mjesto mnogih duhovnih i kulturnih susreta i zbivanja.

Osnutkom biskupije intenzivirala su se mnoga polja rada na pastoralnom, karitativnom, liturgijskom, katehetskom području ... Uz pastoralni rad mnoge su aktivnosti usmjerene na zaživljavanje novoutemeljenih župa u kojima je potrebno osigurati liturgijske i pastoralne prostore. U postojećim te novim župama, koje nemaju odgovarajući sakralni prostor, pristupilo se izgradnji i uređenju župnih crkava, kao i pastoralnih centara te stambenih prostora za župnika.

Nakon desetljeća izgradnje Čakovec je dobio drugu crkvu, i to župnu crkvu sv. Antuna Padovanskog, posvećenu 2002. godine. Također su izgrađene i posvećene župne crkve u Trnovcu, Starigradu, varaždinskoj župi sv. Fabijana i Sebastijana te Šenkovcu, a očekuje se posveta nove župne crkve u Strahonincu.