Biskup Mrzljak na korizmenoj tribini kod Kapucina govorio o 20 godina Varaždinske biskupije
VARAŽDIN, 6. 4. 2017.
Na posljednjoj, petoj, korizmenoj tribini kod varaždinskih Kapucina u dvorani Božjega naroda kapucinskog samostana, u srijedu 5. travnja, predavanje o 20 godina Varaždinske biskupije održao je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.
Biskup je okupljenim vjernicima govorio, između ostaloga, o samom ustroju Katoličke Crkve, kao i pravilnicima koji su morali biti zadovoljeni kako bi uopće došlo do osnivanja Varaždinske biskupije 1997. godine.
- Kada govorimo o vjeri, kažemo da vjerujemo u jednu Svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Crkva nije ljudsko djelo i tu često dolazi do nesporazuma. Crkva je Božje djelo koje je Isus ustanovio na dvanaestorici apostola. Ti apostoli nisu bili najpametniji, najbogatiji ni najugledniji članovi onog društva, već su bili ljudi koji su Isusa voljeli i koji su mu vjerovali. No, Crkva ima i svoj pravilnik koji govori kako se ponašati - Zakonik kanonskog prava - koji uređuje kako će se Crkva organizirati na Zemlji. Što se tiče Biskupije, Isus je svoju dvanaestoricu posao neka idu iz Jeruzalema po svijetu i to su bili prvi biskupi. Tako je danas biskupija dio Božjega naroda koji se povjerava na pastoralnu brigu biskupu . Postoji ona izreka: „Gdje je biskup, tu je Crkva“ – kazao je na predavanju Otac biskup.
Kada govorimo o razdoblju koje je prethodilo osnivanju Varaždinske biskupije, važno je znati, dodaje biskup Mrzljak, da je Zagrebačka nadbiskupija u ono vrijeme bila među najvećima na svijetu pa se javila potreba da se razdijeli. Tako su, osim Varaždinske, formirane Požeška, a nakon toga i Sisačka te Bjelovarsko-križevačka biskupija.
Apostolsko pismo koje je papa Ivan Pavao II., danas sveti, uputio podijelivši teritorij Zagrebačke nadbiskupije, naziva se bula Clarorum sanctoru. Za njezinog prvog biskupa imenovao je mons. Marka Culeja, dotadašnjeg pomoćnog zagrebačkog biskupa. Biskup Culej imenovao je potom mons. Ivana Godinu generalnim vikarom, mons. Antuna Perčića kancelarom, a Alojzija Domislovića ekonomom.
- „Od Zagrebačke nadbiskupije odjeljujemo donjovaraždinski, gornjovaraždinski, bednjanski, gornjomeđimurski, donjomeđimurski , đurđevački, koprivnički i virovski dekanat iz koje se stvara nova biskupija koja se treba zvati Varaždinska. Hram nove biskupije u gradu Varaždinu, kapitularnu crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji, podižemo na stupanj katedralne crkve sa svim pravima i povlasticama koje se s tim u skladu podjeljuju. 5. srpnja 1997. godine, 19. našeg pontifikata“ – citirao je biskup Mrzljak apostolsko pismo Hrvatima posebno dragog Karola Wojtyłe.
Biskupija je, u pravnom pogledu, počela živjeti dva mjeseca kasnije, 29. rujna 1997. godine na prostoru od 300.000 četvornih kilometara. Mons. Mrzljak je naglasio kako je prije 20 godina na području Varaždinske biskupije živjelo 400.000 duša, dok je danas taj broj za čak 20.000 manji. Iako su svećenici Varaždinske biskupije rasprostranjeni po čitavom svijetu, od Kanade, Italije i Švedske, zabrinjava i njihov sve manji broj.
- Koliko god da imamo puno svećenika, zadnje dvije godine nismo imali niti jedno novo svećeničko ređenje. S druge strane, u 2016. godini umrlo je 6 svećenika, a ove godine do sada njih četiri s time da je jedan svećenik napustio službu. Neki su nam svećenici teško bolesni tako da možda uopće neće moći nastaviti službu. No, srećom imamo 20-ak bogoslova, te 4-5 đakona. Bio bi doista pravi poklon za 20. jubilej da, uoči 1. listopada i svečane mise koju će na proslavi predvoditi kardinal Josip Bozanić, pomažem nove đakone. To bi bila predivna čestitka – kazao je biskup.
U trenutku osnivanja, Varaždinska biskupija je imala 97 župa i 9 dekanata, dok je do danas taj broj narastao na 11 dekanata i 105 župa. U skoro vrijeme, najavio je biskup Mrzljak, očekuju nas i nove promjene.
- U planu su još dvije župe u Varaždinu. Jedna na području župe Svetog Vida, koja će se zvati župa Gospe Žalosne, a bit će smještena u Grabanicama, a druga će biti župa Svete Ane iza Kučanske rampe na području župe Svetog Nikole. No, ono najvažnije što želimo dovršiti o ovoj 20. obljetnici je Caritasov dom na Banfici. U planu je i Pučka kuhinja koja će se preseliti u taj novi Caritasov dom. Nadamo se da bi ujesen, baš na obljetnicu osnutka Biskupije, bio blagoslov – najavio je mons. Josip Mrzljak.
Osim toga, biskup je najavio i promjene u ustroju Biskupije. Tako će ubuduće grad Varaždin biti podijeljen na dva dekanata; Istočnovaraždinski i Zapadnovaraždinski. Istočnovaraždinski će biti župe; Bartolovec, Jalžabet, Kneginec, Kučan Marof, Sveti Josip, Sveti Nikola i Trnovec, a Zapadnovaraždinski: Beletinec, Biškupec, Sračinec, Sveti Fabijan i Sebastijan, Sveti Ilija, Sveti Vid i Vidovec. Promijenjena su i imena dekanata. Tako će, osim Istočnovaraždinski i Zapadnovaraždinski, Gornjomeđimurski dekanat ubuduće biti Štrigovski, Donjomeđimurski će biti Preloški dekanat, a Donjovaraždinski će se nazivati Ivanečki dekanat.
Biskup je okupljenim vjernicima govorio, između ostaloga, o samom ustroju Katoličke Crkve, kao i pravilnicima koji su morali biti zadovoljeni kako bi uopće došlo do osnivanja Varaždinske biskupije 1997. godine.
- Kada govorimo o vjeri, kažemo da vjerujemo u jednu Svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Crkva nije ljudsko djelo i tu često dolazi do nesporazuma. Crkva je Božje djelo koje je Isus ustanovio na dvanaestorici apostola. Ti apostoli nisu bili najpametniji, najbogatiji ni najugledniji članovi onog društva, već su bili ljudi koji su Isusa voljeli i koji su mu vjerovali. No, Crkva ima i svoj pravilnik koji govori kako se ponašati - Zakonik kanonskog prava - koji uređuje kako će se Crkva organizirati na Zemlji. Što se tiče Biskupije, Isus je svoju dvanaestoricu posao neka idu iz Jeruzalema po svijetu i to su bili prvi biskupi. Tako je danas biskupija dio Božjega naroda koji se povjerava na pastoralnu brigu biskupu . Postoji ona izreka: „Gdje je biskup, tu je Crkva“ – kazao je na predavanju Otac biskup.
Kada govorimo o razdoblju koje je prethodilo osnivanju Varaždinske biskupije, važno je znati, dodaje biskup Mrzljak, da je Zagrebačka nadbiskupija u ono vrijeme bila među najvećima na svijetu pa se javila potreba da se razdijeli. Tako su, osim Varaždinske, formirane Požeška, a nakon toga i Sisačka te Bjelovarsko-križevačka biskupija.
Apostolsko pismo koje je papa Ivan Pavao II., danas sveti, uputio podijelivši teritorij Zagrebačke nadbiskupije, naziva se bula Clarorum sanctoru. Za njezinog prvog biskupa imenovao je mons. Marka Culeja, dotadašnjeg pomoćnog zagrebačkog biskupa. Biskup Culej imenovao je potom mons. Ivana Godinu generalnim vikarom, mons. Antuna Perčića kancelarom, a Alojzija Domislovića ekonomom.
- „Od Zagrebačke nadbiskupije odjeljujemo donjovaraždinski, gornjovaraždinski, bednjanski, gornjomeđimurski, donjomeđimurski , đurđevački, koprivnički i virovski dekanat iz koje se stvara nova biskupija koja se treba zvati Varaždinska. Hram nove biskupije u gradu Varaždinu, kapitularnu crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji, podižemo na stupanj katedralne crkve sa svim pravima i povlasticama koje se s tim u skladu podjeljuju. 5. srpnja 1997. godine, 19. našeg pontifikata“ – citirao je biskup Mrzljak apostolsko pismo Hrvatima posebno dragog Karola Wojtyłe.
Biskupija je, u pravnom pogledu, počela živjeti dva mjeseca kasnije, 29. rujna 1997. godine na prostoru od 300.000 četvornih kilometara. Mons. Mrzljak je naglasio kako je prije 20 godina na području Varaždinske biskupije živjelo 400.000 duša, dok je danas taj broj za čak 20.000 manji. Iako su svećenici Varaždinske biskupije rasprostranjeni po čitavom svijetu, od Kanade, Italije i Švedske, zabrinjava i njihov sve manji broj.
- Koliko god da imamo puno svećenika, zadnje dvije godine nismo imali niti jedno novo svećeničko ređenje. S druge strane, u 2016. godini umrlo je 6 svećenika, a ove godine do sada njih četiri s time da je jedan svećenik napustio službu. Neki su nam svećenici teško bolesni tako da možda uopće neće moći nastaviti službu. No, srećom imamo 20-ak bogoslova, te 4-5 đakona. Bio bi doista pravi poklon za 20. jubilej da, uoči 1. listopada i svečane mise koju će na proslavi predvoditi kardinal Josip Bozanić, pomažem nove đakone. To bi bila predivna čestitka – kazao je biskup.
U trenutku osnivanja, Varaždinska biskupija je imala 97 župa i 9 dekanata, dok je do danas taj broj narastao na 11 dekanata i 105 župa. U skoro vrijeme, najavio je biskup Mrzljak, očekuju nas i nove promjene.
- U planu su još dvije župe u Varaždinu. Jedna na području župe Svetog Vida, koja će se zvati župa Gospe Žalosne, a bit će smještena u Grabanicama, a druga će biti župa Svete Ane iza Kučanske rampe na području župe Svetog Nikole. No, ono najvažnije što želimo dovršiti o ovoj 20. obljetnici je Caritasov dom na Banfici. U planu je i Pučka kuhinja koja će se preseliti u taj novi Caritasov dom. Nadamo se da bi ujesen, baš na obljetnicu osnutka Biskupije, bio blagoslov – najavio je mons. Josip Mrzljak.
Osim toga, biskup je najavio i promjene u ustroju Biskupije. Tako će ubuduće grad Varaždin biti podijeljen na dva dekanata; Istočnovaraždinski i Zapadnovaraždinski. Istočnovaraždinski će biti župe; Bartolovec, Jalžabet, Kneginec, Kučan Marof, Sveti Josip, Sveti Nikola i Trnovec, a Zapadnovaraždinski: Beletinec, Biškupec, Sračinec, Sveti Fabijan i Sebastijan, Sveti Ilija, Sveti Vid i Vidovec. Promijenjena su i imena dekanata. Tako će, osim Istočnovaraždinski i Zapadnovaraždinski, Gornjomeđimurski dekanat ubuduće biti Štrigovski, Donjomeđimurski će biti Preloški dekanat, a Donjovaraždinski će se nazivati Ivanečki dekanat.
Goran Damjanić
