CESTICA, 13.06.2021.

---

Na drugu nedjelju mjeseca lipnja pod pokroviteljstvom općine Cestica, 13. lipnja 2021. godine, održana je komemoracija u spomen na žrtve poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata poubijane u prvoj polovici mjeseca lipnja na dijelu protuoklopnog rova preostalog nakon povlačenja njemačke vojske. Misu za žrtve predvodio je vlč. dr. Krunoslav Novak, generalni tajnik HBK-a iz Zagreba kao izaslanik varaždinskog biskupa Bože Radoša.
 
Okolnosti stradanja žrtava grobišta Pancerica i križnog puta

Protuoklopni rov protezao se od naselja Križovljan, od brda Prekorje do rijeke Drave, a bio je dužine oko tri kilometra. Za vrijeme Drugog svjetskog rata istočni dio Slovenije, kao i današnja naselja općine Cestica, Brezje Dravsko, Dubrava Križovljanska, Mali i Veliki Lovrečan, Križovljangrad, Otok Virje,  Virje Križovljansko i Vratno Otok bili su priključeni Njemačkoj (vidi kartu – crvena linija je trasa Panzegrabe, a plava novouspostavljena granica NDH – Njemačka, ljubičastom bojom označena je sadašnja, i predratna karta, granica Republike Hrvatske i Slovenije -  zelenom bojom upisane su sadašnje države), a i dijelovi naselja Selci Križovljanski, Kolarovec te nizinski dijelovi naselja Babinec, Cestica i Gornje Vratno i kompletni prekodravski dio, zaseoci Brezje i Lovrečan Otok. Ovdje je važno napomenuti da se naselje Otok Virje prvi put spominje 1953. godine, a naselje Vratno Otok tek od 1981. godine. Dakle u vrijeme rata, 1941.-1945. naselja; Virje i Križovljangrad potpadala su pod Fridau (Ormož), a zapadni dio općine Cestica pod općinu Sauritsch (Zavrč).  Na početku rata, točnije 1942. godine njemačka tvrtka Stuag asfaltirala je cestu Maribor – Varaždin – Zagreb, a pod kraj rata Nijemci su dali iskopati protuoklopni rov na karti označen crvenom bojom, te gradila utvrde - drveni bunkeri i skloništa koja su bila uglavnom po svim višim brežuljcima. Po svršetku rata i povrata granice na „staro“ seljaci su preorali rovove koji su bili na njihovima njivama, a trasa pancer-grabe još je pred neku godinu bila vidljiva u šumi između naselja Cestica do Virja Križovljanskog…U polju je nekako najduže ostala graba-rov uz cestu Križovljangrad – Otok Virje – Ormož (Slovenija), pa je iz tog doba ostao i naziv tog predjela „Pri Pancerici“ – vidi kartu.   
 























Potkraj svibnja 1945. godine kolone križnog puta kretale su se cestom Maribor – Varaždin iz smjera Slovenije prema Varaždinu i išle dalje prema istoku (crvenim strelicama na karti označen smjer kretanja iz Slovenije), a današnja varaždinska igrališta, NK Sloboda i NK Varaždin ( prije Varteks, do 1945. Tivar i Veška ) bila su „prikupljališta“ zarobljenika s kojih su brojni nestali. Jedni, uglavnom stariji su upućeni doma, dio mlađih su uključeni u vojsku „JNA“,  a neki na „novu trasu križnog puta“,  ili pak do nekog od grobišta, Dravska šuma Varaždin, Kolnjak Gornji Kenginec, Pancerica, Sep – Gornji Hrašćan…..  Po „oslobođenju“ Varaždina nestajali su ljudi i iz zatvora i ostalih logora i „sabirališta“ kojih je bilo desetak u gradu, ali i iz bolnica koje su bile na nekoliko adresa, uz sadašnju bila je i vojna bolnica u Optujskoj, te u Leitnerovom dvorcu u Jalkovcu…
 
Od spomen križa do kapelice – Spomen područje Pancerica
 
Prema izjavama svjedoka u više dana i noći, početkom lipnja 1945.,  iz smjera Varaždina do predjela zvanog kod Pancerica dovoženi su ljudi koji su tamo u tri grabe skončali svoj život. U spomen na žrtve pokopane na tom predjelu lovci Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica 1994. godine postavili su spomen križa, a isti je na Sesvete, u prisutnosti župnika vlč. Ivana Košića, blagoslovio kapucin fra Franjo Talan, uz prisutnost velikog broja vjernika.
Povodom pedesete obljetnice stradanja, 11. lipnja 1995. komemoracija je održana pod pokroviteljstvom općine Cestica, a misu je predvodio don Anto Baković i od te godine spomen na žrtve je u pravilu na drugu nedjelju mjeseca lipnja. Tako je bilo i ove godine, 13. lipnja 2021. Na početku susreta povodom 75. obljetnice stradanja i 20. obljetnice blagoslova spomen-kapele posvećene blaženom kardinalu Alojziju Stepincu koju je 18. lipnja 2000. blagoslovio biskup mons. Marko Culej.
Spomen područje Pancerica danas obuhvaća spomen križ, kojeg su postavili lovci, spomen kapelu blaženog Alojzija Stepinca koju su sagradili župljani, a u sklopu spomen područja nalaze se i dva groba, a treći grob je i danas neoznačen.
 
Spomen na žrtve grobišta Pancerica 2021. godine

Ovogodišnja komemoracija 2021. godine započela je izvođenjem hrvatske himne, u 10.30 sati, a nakon hrvatske himne u ime Društva nazočne je pozdravio Franjo Talan, predsjednik Društva.
Potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomen križa. 
U ime Ministarstva hrvatskih branitelja i ministra Tome Medveda, podpredsjednika Vlade Republike Hrvatske vijenac je položila i svijeću zapalila Tanja Antunović Hadžić, načelnica Sektoru za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, a potom je vijenac položilo i izaslanstvo općine Cestica  na čelu s  načelnikom Mirkom Korotajem i predsjednikom Općinskog vijeća Darkom Majhenom.
Vijenac kod spomen križa potom su položili lovci lovačkog društva Sv. Hubert Cestica, a nakon njih i predstavnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba.  U ime Mjesnog odbora Otok Virje, obitelji stradalih i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava vijenac su položili i svijeće zapalili Boris Veselnik, Franjo Črep i Dragica Markan, a odavanju počasti bili su prisutno i župljani župe Kotoriba iz  Međimurja koji su zapalili svijeće.
 
Molitva i misa za žrtve grobišta Pancerica i ostale stradale

Nakon prigodnih govora molitvu za žrtve predvodio je vlč dr. Krunoslav Novak, koji je potom, kao izaslanik varaždinskog biskupa Bože Radoša,  pred kapelom predvodio misu zadušnicu i održao prigodnu propovijed. Na kraju mise vlč. Zorislav Šafran, križovljanski župnik zahvalio je izaslaniku biskupa mons. Bože Radoša, vlč. Kunoslavu Novaku, generalnom tajniku Hrvatske biskupske konferencije, na dolasku, predvođenju molitve kod spomen križa i predvođenju mise.
Svijeće su zapaljene i na grobovima žrtava, a za uspomenu je pred kapelom Darijan Vinter snimio i zajedničku fotografiju sudionika ovogodišnje komemoracije nakon čega je uslijedilo druženju u društvom domu Otok Virje.  

---