Župa blaženog Alojzija Stepinca u Koprivnici proslavila svog nebeskog zaštitnika
KOPRIVNICA, 10.2.2018.
Župa blaženog Alojzija Stepinca u Koprivnici proslavila je svog nebeskog zaštitnika svečanom svetom misom koju je u 11 sati predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. S biskupom su suslavli svećenici iz dekanata i okolice među kojima i dekan Koprivničkog dekanata mons. Leonard Markač te župnik župe bl. Alojzija Stepinca, vlč. Davor Šumandl.
Na početku misnog slavlja biskup Mrzljak je podsjetio na dvije obljetnice blaženog Stepinca koje se slave ove godine; 20 godina od njegovog proglašenja blaženim 1998 godine te 120 godina od njegovog rođenja 1898 godine.
Na početku propovijedi biskup Mrzljak je uočio zanimljivost kako se s protokom vremena od proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca dobiva dojam da o njemu sve više znamo, sve više istražujemo i polako otkrivamo važnost i značenje njegove osobe za naš osobni život, našu Crkvu i našu domovinu. Proces proglašenja blaženim započeo je još 1970 i neke godine sluga Božji kardinal Franjo Kuharić u potpunoj tajnosti zbog političkih i društvenih okolnosti u kojima je Hrvatska tada živjela.
– Interesantno je kako se komunistička vlast njega više bojala nakon njegove smrti nego za vrijeme njegovog života. Za vrijeme njegovog života mogli su ga osuditi, zatvoriti, mogli su ga držati pod kontrolom u zatvoru u Lepoglavi i u kućnom pritvoru u Krašiću, ali kada je umro kao da se povećao strah od njega – istaknuo je biskup Mrzljak.
Vrijeme nakon blaženikove smrti bilo je vrijeme nadzora nad svima koji bi pohađali njegov grob, nije se smijelo govoriti niti pisati o njemu, procesu suđenja, njegovom boravku u zatvoru ili kućnom pritvoru. Kardinal Kuharić, kojeg je blaženik zaredio za svećenika 1945 godine, znao je za njegov sveti život, znao je što je Crkva u Hrvatskoj sa svojim svećenicima prolazila pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća i započeo je proces proglašenja blaženim u strogoj tajnosti. Sam proces traje dugo i vrlo se detaljno ispituje život osobe, do u najmanje detalje; ispituju se svjedoci, čita i analizira sva pisana građa, od propovijedi, pisama, novinskih članaka. Život budućeg blaženika mora biti u skladu s naukom Crkve i katoličke vjere. I blaženi Stepinac je nakon takvog pomnog ispitivanja dignut na čast oltara 1998 godine kada nam ga je sveti papa Ivan Pavao II. stavio kao uzor i zagovornika. Zagovornika, jer je među svetima na nebu, a uzor u ustrajnosti i svetosti života, u borbi za spoznatu Istinu.
Podsjetio je biskup Mrzljak nadalje u propovijedi kako nam tu logiku gubitka života zbog veće vrednote, zbog vječnog života donosi i evanđeoski odlomak o sjemenu koje, bacivši se u zemlju umire, ali donosi novi život. Tako i život blaženika koji je podnio mučeničku smrt postaje zalog novoga života kojem i mi danas svjedočimo. Blaženikovim se životom, čvrstoćom vjere i pouzdanjem u Boga nadahnjuje danas sve više vjernika. Svjedočanstvo njegovog svetog života nadahnuće je i našim suvremenim životnim borbama u obiteljima i za vrednotu obiteljskog života koju je blaženik često naglašavao.
Život i svjedočanstvo blaženog Alojzija Stepinca treba biti nadahnuće za budućnost našeg osobnog kršćanskog života, ali i kršćanske Europe koja sve više gubi svoj kršćanski identitet. O životu, svetosti i hrabroj borbi biskupa Stepinca protiv komunizma znalo se i čulo, već u ono vrijeme preko granica Europe.
– On neće ostati zapamćen samo po tome što je živio u to, za vjeru i Crkvu, zlo vrijeme, nego će njegova nauka i njegove riječi vrijediti uvijek, bez obzira u kakvom ćemo poretku mi živjeti. Njegove su riječi i njegova poruka uvijek iste i uvijek vrijede, one se ne mijenjaju. Kao što se riječ Božja ne mijenja. On je uzor kako treba biti hrabar svijedok Božje riječi koja se ne mijenja - poručio je mons. Mrzljak.
Na kraju propovijedi biskup je okupljeno mnoštvo u prepunoj dvorani pastoralnog centra ohrabrio na molitvu i zagovor blaženom Alojziju Stepincu, jer i današnja vremena pred nas stavljaju velike izazove u kojima je teško održati čvrstoću vjere.
Na kraju svete mise župnik Davor Šumandl zahvalio je svim vjernicima, župnim suradnicima i braći svećenicima koji su se odazvali proslavi župnog zaštitnika te je zamolio biskupa Mrzljaka da, kao svjedok života i riječi blaženog Stepinca, moli za okupljenu župnu zajednicu.
Prije završnog blagoslova biskup je podsjetio kako nas blaženik uči kako treba trpjeti i biti strpljiv. Zasigurno smo svi mi vjernici nestrpljivi oko proglašenja svetim blaženog Alojzija Stepinca, ali trebamo biti strpljivi i čekati taj trenutak proglašenja svetim koji će biti onda kada bude Božje vrijeme.
Spomenimo i da su se župljani župe bl. Alojzija Stepinca pripremali za proslavu svog nebeskog zaštitnika devetnicom „Stepinčevi dani“ od 1. – 10. veljače s bogatim katehetskim i duhovnim programom.
Župa blaženog Alojzija Stepinca u Koprivnici proslavila je svog nebeskog zaštitnika svečanom svetom misom koju je u 11 sati predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. S biskupom su suslavli svećenici iz dekanata i okolice među kojima i dekan Koprivničkog dekanata mons. Leonard Markač te župnik župe bl. Alojzija Stepinca, vlč. Davor Šumandl.
Na početku misnog slavlja biskup Mrzljak je podsjetio na dvije obljetnice blaženog Stepinca koje se slave ove godine; 20 godina od njegovog proglašenja blaženim 1998 godine te 120 godina od njegovog rođenja 1898 godine.
Na početku propovijedi biskup Mrzljak je uočio zanimljivost kako se s protokom vremena od proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca dobiva dojam da o njemu sve više znamo, sve više istražujemo i polako otkrivamo važnost i značenje njegove osobe za naš osobni život, našu Crkvu i našu domovinu. Proces proglašenja blaženim započeo je još 1970 i neke godine sluga Božji kardinal Franjo Kuharić u potpunoj tajnosti zbog političkih i društvenih okolnosti u kojima je Hrvatska tada živjela.
– Interesantno je kako se komunistička vlast njega više bojala nakon njegove smrti nego za vrijeme njegovog života. Za vrijeme njegovog života mogli su ga osuditi, zatvoriti, mogli su ga držati pod kontrolom u zatvoru u Lepoglavi i u kućnom pritvoru u Krašiću, ali kada je umro kao da se povećao strah od njega – istaknuo je biskup Mrzljak.
Vrijeme nakon blaženikove smrti bilo je vrijeme nadzora nad svima koji bi pohađali njegov grob, nije se smijelo govoriti niti pisati o njemu, procesu suđenja, njegovom boravku u zatvoru ili kućnom pritvoru. Kardinal Kuharić, kojeg je blaženik zaredio za svećenika 1945 godine, znao je za njegov sveti život, znao je što je Crkva u Hrvatskoj sa svojim svećenicima prolazila pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća i započeo je proces proglašenja blaženim u strogoj tajnosti. Sam proces traje dugo i vrlo se detaljno ispituje život osobe, do u najmanje detalje; ispituju se svjedoci, čita i analizira sva pisana građa, od propovijedi, pisama, novinskih članaka. Život budućeg blaženika mora biti u skladu s naukom Crkve i katoličke vjere. I blaženi Stepinac je nakon takvog pomnog ispitivanja dignut na čast oltara 1998 godine kada nam ga je sveti papa Ivan Pavao II. stavio kao uzor i zagovornika. Zagovornika, jer je među svetima na nebu, a uzor u ustrajnosti i svetosti života, u borbi za spoznatu Istinu.
Podsjetio je biskup Mrzljak nadalje u propovijedi kako nam tu logiku gubitka života zbog veće vrednote, zbog vječnog života donosi i evanđeoski odlomak o sjemenu koje, bacivši se u zemlju umire, ali donosi novi život. Tako i život blaženika koji je podnio mučeničku smrt postaje zalog novoga života kojem i mi danas svjedočimo. Blaženikovim se životom, čvrstoćom vjere i pouzdanjem u Boga nadahnjuje danas sve više vjernika. Svjedočanstvo njegovog svetog života nadahnuće je i našim suvremenim životnim borbama u obiteljima i za vrednotu obiteljskog života koju je blaženik često naglašavao.
Život i svjedočanstvo blaženog Alojzija Stepinca treba biti nadahnuće za budućnost našeg osobnog kršćanskog života, ali i kršćanske Europe koja sve više gubi svoj kršćanski identitet. O životu, svetosti i hrabroj borbi biskupa Stepinca protiv komunizma znalo se i čulo, već u ono vrijeme preko granica Europe.
– On neće ostati zapamćen samo po tome što je živio u to, za vjeru i Crkvu, zlo vrijeme, nego će njegova nauka i njegove riječi vrijediti uvijek, bez obzira u kakvom ćemo poretku mi živjeti. Njegove su riječi i njegova poruka uvijek iste i uvijek vrijede, one se ne mijenjaju. Kao što se riječ Božja ne mijenja. On je uzor kako treba biti hrabar svijedok Božje riječi koja se ne mijenja - poručio je mons. Mrzljak.
Na kraju propovijedi biskup je okupljeno mnoštvo u prepunoj dvorani pastoralnog centra ohrabrio na molitvu i zagovor blaženom Alojziju Stepincu, jer i današnja vremena pred nas stavljaju velike izazove u kojima je teško održati čvrstoću vjere.
Na kraju svete mise župnik Davor Šumandl zahvalio je svim vjernicima, župnim suradnicima i braći svećenicima koji su se odazvali proslavi župnog zaštitnika te je zamolio biskupa Mrzljaka da, kao svjedok života i riječi blaženog Stepinca, moli za okupljenu župnu zajednicu.
Prije završnog blagoslova biskup je podsjetio kako nas blaženik uči kako treba trpjeti i biti strpljiv. Zasigurno smo svi mi vjernici nestrpljivi oko proglašenja svetim blaženog Alojzija Stepinca, ali trebamo biti strpljivi i čekati taj trenutak proglašenja svetim koji će biti onda kada bude Božje vrijeme.
Spomenimo i da su se župljani župe bl. Alojzija Stepinca pripremali za proslavu svog nebeskog zaštitnika devetnicom „Stepinčevi dani“ od 1. – 10. veljače s bogatim katehetskim i duhovnim programom.
Anita Treščec