VARAŽDIN, 9. 2. 2018.

---

Uoči blagdana blaženog Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, ujedno zaštitnika Varaždinske biskupije, u petak 9. veljače u dvorani Biskupskog ordinarijata održan je svećenički susret.

Nakon molitve, susret je otvorio generalni vikar mons. Antun Perčić koji je braći svećenicima dao nekoliko servisnih informacija. Između ostaloga, mons. Perčić je napomenuo kako će se od 25. veljače do 4. ožujka obilježiti “Tjedan solidarnosti s Crkvom u Bosni i Hercegovini”, pa će, prema tome, milostinja prikupljena na svetim misama te treće korizmene nedjelje ići za Crkvu u BiH.

Vlč. Tihomir Kosec, predstojnik Ureda za pastoral mladih, najavio je 18. po redu Križni put mladih Varaždinske biskupije koji će se održati 17. i 18. ožujka na trasi Mađarevo - Ljubešćica - Kučan Marof.

Monumentalno multidisciplinarno djelo

Gost svećeničkog susreta bio je prelat dr. sc. Juraj Batelja koji je predstavio svoju novu knjigu o našem blaženom kardinalu Stepincu pod nazivom “Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca”.

Dr. Batelja je postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, a cijeli svoj radni život posvetio je proučavanju Stepinčevog života, istražujući stotine arhiva u domovini i inozemstvu te prikupljajući dokumentaciju koja sadrži više od 40.000 stranica. Tako ovo njegovo monumentalno djelo multidisciplinarnog karaktera na šesto sedamdeset sedam stranica donosi pregršt podataka o životu te progonu i mučeničkoj smrti našeg blaženog kardinala. Osim toga, knjiga donosi i DVD s podacima mjerenja koncentracije toksičnih elemenata, naročito antimona, u uzorcima sakupljenim u Krašiću i Brezovici.

Na zanimljivom izlaganju dr. sc. Juraja Batelje, profesora na Katedri pastoralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, moglo se čuti mnogo podataka iz životopisa blaženog kardinala Stepinca. Neke informacije više manje su poznate, no neke od njih javnost do sada nije imala prilike čuti. Radi se o rezultatima 25 godina istraživanja dr. Batelje koje obuhvaća i dokumentaciju za proglašenjem Alojzija Stepinca blaženim i, jednoga dana nadamo se, svetim.

Medicinski dokazi trovanja

Brojne slike, dokumenti, svjedočenja i drugi izvori vjerno svjedoče o progonu, zatočeništvu i mučeništvu tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa. Posebno su dojmljivi medicinski nalazi koji se odnose na trovanja kojima je bio izložen kardinal Stepinac tijekom služenja zatvorske kazne u Lepoglavi, kao i u posljednjim danima života u kućnom pritvoru u Krašiću.

Predgovor knjizi napisao je mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. Napisao je da je knjiga martirologij o blaženom Kardinalu te da kod čitatelja izaziva osjećaj kao da se radi o uzbudljivom, dokumentiranom, ovjerenom i istinitom romanom. „Za Stepinca je očito da nije 'krvno' mučeništvo u hipu, nego 'bijelo' u protoku petnaestogodišnjeg mučenja pod komunizmom, od 1945. do 1960. godine“, napisao je biskup Perić.

“Stepinac raste i postaje svet u našim molitvama”

Nakon svećeničkog susreta uslijedilo je slavlje svete euharistije u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio biskup Josip Mrzljak. Mons. Mrzljak je u uvodu mise podsjetio kako ove godine obilježavamo 20. godišnjicu otkako je kardinal Stepinac na Mariji Bistrici proglašen blaženim, a isto tako i 120. obljetnicu njegova rođenja.

- Dakako, to su godine koje su prošle, ali lik blaženog Alojzija je sve veći. Što se više vremenski udaljavamo od njegovog rođenja, smrti i proglašenja blaženim, on sve više zaista postaje svet u našim mislima i molitvama - poručio je varaždinski biskup.

“Život ugođen ritmu Isusova srca”

Prigodnu propovijed održao je dr. sc. Juraj Batelja. Večer uoči spomendana smrti našeg blaženika dr. Batelja je s vjernicima podijelio nekoliko događaja iz života, kao i misli, blaženog Alojzija te svoje razmišljanje o tome kako je naš budući svetac proveo svoj ovozemaljski život i koliki je trag ostavio iza sebe.

- Na dan Stepinčeve smrti nemojmo zaboraviti tadašnja olovna vremena. Željeli su pokopati nadbiskupa na neoznačeno mjesto, da mu se zametne svaki trag. Tako bi i bilo da zrno bačeno u zemlju nije imalo snagu života, a taj život bio je toliko ugođen prema ritmu Isusova srca da ga nikakva ljudska zloća i mržnja nije mogla toliko ugasiti u zemlju da iz nje ne uskrsne u slavu. Božje zrno bačeno u zemlju se ne gubi, nego stasa za život vječni. Pisao je Stepinac jednom prilikom svećeniku Varaždinske biskupije: “Dragi velečasni. Nemoj biti zabrinut, Gospodin svojih ne ispušta iz vida. Prisjeti se samo da su stari Rimljani na grobove svojih pokojnika pisali ‘Sjena, čak ni sjena, podlegao je svojoj sudbini’. Smrću je sve izgubljeno, ali mi vjernici u Uskrslog Krista znamo da on nije sjena nego Put, Istina i Život. Zato s hrabrim svjedočenjem osobne vjere vodite i pasite povjereno vam stado Božje.” Doista, imajmo povjerenje u Isusa Uskrsloga i tijekom svoga života ne klanjajmo se sjenama, već zbilji Isusove prisutnosti koja nam dolazi po snazi Njegove Božanske riječi i po slatkom zalogaju u svetoj Pričesti. Sveti Pavao je govorio ‘vodit će vas pred upravitelje’. Nakon što su izrekli presudu našem blaženiku, on im kaže: “Odveli su me u sobu ispod sudnice i ja sam umornu glavu naslonio na ruke i zaspao. Bio sam posve miran. Ako za istinu Božju treba ići u zatvor, evo idemo, ako na križ, neka nas razapinju, ako u smrt, sto puta bilo blagoslovljeno. Da smo htjeli izdati Crkvu Božju i učiniti je ropkinjom bezbožnog sustava, danas bismo stajali na počasnim tribinama i primali državna i partijska odlikovanja. Ali mene je tješila Isusova riječ, što bi vrijedilo sav svijet zadobiti, a dušu svoju upropastiti”. Nakon što su 1950. nadbiskupa pustili u Krašić, došao je k njemu izaslanik Ministarstva unutarnjih poslova i pitao ga vjeruje li još uvijek u Boga. Stepinac je uhvatio krunicu koju je imao u džepu i molio Majku Božju za pomoć. Znao je da se događa nešto veliko i da se od njega očekuje da učini nešto protiv svoje savjesti i uvjerenja, pogotovo kada ga je ovaj priupitao da li zna ‘da su mu popovi osigurani’. Stepinac mu odgovara: “Gospodine, ja ne znam o kakvom osiguranju govorite, ali ja znam da su meni osigurana dva metra zemlje i ta dva metra će se proširiti u vječnosti.” To je mjerilo vjere. Stepinac ne da je bio slijepo zaljubljen u Boga, nego si je razumski protumačio, svim srcem prihvatio i s Križem se Isusovim sljubio - kazao je, između ostaloga, u homiliji dr. sc. Juraj Batelja.
 

---