Mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije posvećen položaju Roma
VARAŽDIN, 8. 5. 2017.
U ponedjeljak 8. svibnja 2017. u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije održan je redoviti susret svećenika Varaždinske biskupije. Okupljene je pozdravio biskup mons. Josip Mrzljak koji je predvodio molitvu Časoslova, dok je mons. Antun Perčić okupljenim svećenicima dao nekoliko servisnih informacija o aktivnosti u župama i biskupiji. Tema susreta bila je “Romi u Hrvatskoj: povijest, tradicija, kultura, vjera”, o čemu je govorio prof. dr. sc. Neven Hrvatić.
Profesor Hrvatić, inače redoviti profesor na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na predavanju svećenicima Varaždinske biskupije govorio je o Romima i njihovom načinu života nekad i danas. Varaždinska biskupija ima najviše Roma u Hrvatskoj. Zato je i pastoralni rad s Romima jako važan jer oni su vrlo specifičan narod, kazao je u svom uvodu prof. Hrvatić.
- Romi imaju puno toga što je nama strano i zbog toga ih i mi danas možda slabije razumijemo. Što se tiče poveznice kršćanstva i Roma, postoji nekoliko poveznica koje ne idu u prilog Romima, no to je zbog njihovog teškog načina života. Postoji nekoliko legendi njihova porijekla; da su Romi potomci Kajina, zatim da su potomci Egipćana koji su zajedno s Izraelcima bježali iz Egipta, a jedna legenda govori da su kovači koji su iskovali čavle za Isusovo razapinjanje bili Romi te ih taj čavao prati tijekom čitave povijesti što se odražava na njihovom teškom životu - istaknuo je dr. sc. prof. Neven Hrvatić.
Romi dolaze iz Indije, to je njihova pradomovina oko rijeke Ganges, što je karakteristično za neka njihova vjerovanja, rekao je na predavanju profesor Hrvatić.
- Što se tiče Europe, njihov najveći broj je u Rumunjskoj, a to je važno i zbog nas jer su Romi Bajaši došli k nama upravo iz Rumunjske gdje ih danas ima između 1,5 do čak 4 milijuna. To je najveća zajednica Roma u Europi. Naša romska zajednica je doselila u Europu još u 14. stoljeću, a 1362. godine se Romi spominju prvi put i to u Dubrovniku. U to vrijeme je bio i jedan redovnik romskog porijekla, a od tada nije bilo Roma svećenika na ovim prostorima, pa posebno raduje što imamo jednog Roma u sjemeništu, tako da bi se uskoro moglo dogoditi da nakon više stoljeća imamo Roma svećenika. Što se tiče Roma koji žive na području Varaždinske biskupije, prvi se puta spominju u Legradu kada je bilo kršteno dijete jednog ciganskog vojvode. Dobar dio njih živi u zatvorenim skupinama. Njihov pravosudni sustav, “Kris”, trebao bi rješavati razmirice bez obzira na pravosudni sustav države u kojoj žive. To je svojevrsno vijeće starješina. Zanimljivo je da Romi imaju tri imena. Prvo zna samo majka i izgovara ga u tajnosti prilikom rođenja djeteta da nitko ne čuje kako ne bi došlo do uroka. Drugo koriste jedino između samih sebe, a treće je izrečeno na krštenju i ono je javno. Kada smo kod uroka, dodajmo da su Romi njih “skidali” i vezivanjem crvene trake oku ručice djece koja su se rodila - istaknuo je profesor.
Dio predavanja prof. Hrvatić je posvetio njihovom ulasku u brak, kulturi, umjetnosti, religiji i gatanju.
- Kod udaje žena, karakterističan je miraz. Najveća suma za koju sam ja saznao u suvremeno vrijeme je bila 500 dukata, odnosno zlatnika. Kada govorimo o kulturi i umjetnosti, razlika između Roma i nas ostalih Europljana je da je kod njih naglasak na biti, a kod nas na imati. Mi polazimo od materijalnog, a Romi od “biti”, to jest od sreće. Njima je važno da budu sretni, a ne da imaju velika materijalna bogatstva. Što se tiče umjetnosti, imamo značajna dostignuća, kao što je španjolski ples flamenco i druge umjetničke tvorevine. Vjerovanje Roma je bilo vezano uz njihovo indijsko porijeklo, a slično kršćanstvu imali su nešto što je dobro i nešto što nije. Uzimali su biblijske motive: mjesec, sunce i zvijezde, a preuzeli su i religiju sredine. U hrvatskoj imamo Rome katolike, pravoslavce i muslimane. Romi su prihvatili posebnosti svetaca, a kod nas najviše slave svetog Juraja. Kada govorimo o Romima katolicima, svakako je najpoznatije njihovo hodočašće u Francusku, na Azurnu obalu, gdje se štuje Crna Sara, kip Blažene Djevice Marije koji je doplutao na obalu. Dio romske kulture su i njihove gatačke vještine. Nastale su u Kini i Indiji. Poznate su romske gatare koje gataju iz dlana, a iz toga su napravili znanost. Iz dlana “mogu vidjeti” tko je kakav, odnosno predviđati budućnost - napomenuo je prof. Hrvatić.
U Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 16.975. No, njihov stvarni broj je između 30.000 i 40.000. O radu i svojim iskustvima s Romima govorila je Kristina Čačić, vjeručiteljica i tajnica u Povjerenstvu za pastoral Roma Varaždinske biskupije. Naglasila je kako je u našoj sredini najveća koncentracija Roma na području naselja Strmec Podravski. Upravo je s njima u svakodnevnom kontaktu u osnovnoj školi.
- Selo Strmec Podravski je politika podijelila na Gornje i Donje Vratno koje sada spadaju u dvije općine. Stanovnici to nisu najbolje prihvatili. Prema statistici u ta dva mjesta živi između 800 i 1.000 Roma, dok na području čitave Varaždinske biskupije ima oko 6.000 Roma. Naravno da se ti podaci razlikuju od etničke pripadnosti, pa tako procjenjujemo da na području biskupije živi i do 16.000 Roma. Ono što je šokantno za sve nas su podaci da su Romi u Hrvatskoj još niže na ljestvici siromaštva od europskog prosjeka. Zbog toga im je vrlo teško prenijeti Riječ Božju, no baš zato moramo biti svjedoci radosne vijesti. Mi vjeroučitelji kroz svakodnevne situacije imamo jako veliku odgovornost. Romi imaju jednu osobinu da ako im se prvi puta svidite, imat ćete pozitivnih mogućnosti za djelovanje. Zaista su pred nama veliki izazovi u pastoralnom radu s Romima - kazala je okupljenima Kristina Čačić.
Svećenički susret završen je molitvom i blagoslovom te biskupovim imenovanjem dosadašnjeg kancelara mons. Antuna Perčića novim generalnim vikarom i preč. mr. Ivana Raka novim kancelarom Varaždinske biskupije.
