VARAŽDIN, 24. 5. 2017.

---

Uz Svjetski dan sredstava društvene komunikacije, koji se ove godine obilježava 51. puta, a slavi se uvijek na 7. uskrsnu nedjelju, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak tradicionalno se susreo s medijskim djelatnicima koji djeluju na području Varaždinske biskupije. Susret se održao u srijedu 24. svibnja u Pastoralnom centru u Varaždinu. Novinarka Ivana Šimunić, suradnica Varaždinske biskupije, predstavila je na početku susreta poruku pape Franje "Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu", objavljene na blagdan sv. Franje Saleškog, 24. siječnja.

- Na ovom susretu želimo malo više reći o tome što nam papa Franjo želi reći. Njegove riječi se prate po cijelom svijetu, jer on govori za cijeli svijet, a mi njegove riječi želimo prenijeti u našu lokalnu sredinu. Želimo pokazati da njegove riječi nisu samo fraze koje izgovaramo, već želimo da njegove poruke imaju odjeka u našoj sredini. Želimo i čuti ako ima kakvih teškoća u medijima te pomoći da nam svima bude bolje. Moja poruka poklapa se s onom papinom koja kaže da treba naglašavati dobre vijesti. Ponekad neke vijesti nisu baš dobre i ne osjećamo se dobro kada ih primimo, ali trebalo bi vidjeti koliko dobra možemo unijeti. To možemo onda ako činimo dobre vijesti, no dakako da one moraju biti istinite. To ne znači da ne bismo trebali iznositi neke teškoće ili negativnosti, da li u Crkvi ili u društvu. To bi trebao biti okvir za dobro djelovanje u svima nama - kazao je varaždinski biskup novinarima i ostalim medijskim djelatnicima.

Gost ovogodišnjeg susreta biskupa Mrzljaka s predstavnicima medija bio je prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je održao predavanje na temu "Podjele u hrvatskom društvu i medijska stvarnost." Rektor Tanjić govorio je o mogućim uzrocima i posljedicama tih podjela s posebnim naglaskom na doprinos i ulogu medija takvoj društvenoj situaciji.

- Polazim od jedne teze da je hrvatsko društvo manje podijeljeno nego se nama čini. Sva relevantna istraživanja o društvu i čovjeku, pokazuju da dijelimo i pozitivne i negativne vrijednosti. Obitelj je na prvom mjestu, dok su i neke druge vrijednosti veoma visoko. Hrvatsko društvo je puno homogenije nego što nam se čini. Pitanje je na koji način mi to svjedočimo u našim odnosima te u medijskoj stvarnosti. Tu je velika uloga medija. Zadaća je medija, između ostaloga, da ne stvaraju potpuno novu medijsku stvarnost. Često radi toga radimo paralelnu stvarnost. Učiniti da prava stvarnost hrvatskog društva bude prisutna u medijima, zadaća je svih nas. Primjer toga je recimo nedavni susret hrvatske katoličke mladeži. U mainstream medijima je to obrađeno kao jedna kratka vijest koja se morala obraditi, no nije bilo dublje analize. Pa čak i da je ona bila kritička, bilo bi bolje. Što znači kada se 30.000 mladih ljudi okupi i nema nikakvih problema, ili baš zbog toga to nije bilo medijski atraktivno. Istovremeno smo imali slučaj vezan za Crkvu, odnosno jednog župnika i sakrament Prve pričesti, kada je tom događaju dan puno veći prostor. To je medijska stvarnost. Također i kod “Hoda za život” se isto dogodilo. To je odnos stvarnosti različitih kategorija i medijskog posredovanja, a to nam je svima izazov; i Crkvi i medijima i društvu - kazao je prof. dr. Tanjić.

Kada je govorio o tome koliko je ili koliko nije, ovisno o kutu gledanja, hrvatsko društvo homogeno, prof. Tanjić je rekao kako potpuno homogenog društva nema.

- Naravno da mi prema tome težimo, ali pitanje je što bi to značilo da je društvo potpuno homogeno. Bi li to vodilo prema totalitarizmu? To bi bila vrsta utopije koja kaže primjerice “stvorit ćemo bolje sutra” ili “sutra će biti bolje”. To bi značilo da sutra neće biti ni bolesti, ni ratova, ni gladovanja, a smo u savršenom društvu, a takvog nema. Treba biti, kao što i papa kaže, zdravo realističan - ističe rektor Tanjić.

Važno je imati na umu, što nekada zaboravimo, da postoji razlika između zajednice i društva, ističe prof. Tanjić. Zajednica je oblikovana na emocionalnoj razini kao što su obitelj i prijatelji, a u društvu prevladavaju većinom interesi, kaže.

- Ni jedno društvo ne može opstati ako je interesno. To nam pokazuje recimo Europska unija. Zašto je EU u krizi? Ekonomski funkcioniramo kao tržište, ali da li je to ekonomsko funkcioniranje dovoljno da bi društvo funkcioniralo kao zajednica. Vidimo da to nije moguće. Postoje razlike između velikih i malih. Jasno je da ako se društvo ne identificira s nečim drugim osim samo pragmatičnim interesima, ono ne može opstati. A bez hrvatskog društva ne može opstati ni Europska unija. Gubimo osjećaj što je zajednički temelj i to nam je sada u zadnje vrijeme veliko propitkivanje.

Govoreći o stanju u hrvatskim medijima, profesor Željko Tanjić je naglasio jedan veliki paradoks hrvatskog društva i medijskog prostora.

- Paradoks je da smo svi konzumenti medija, a najveće nepovjerenje imamo upravo u medije. Stoga se moramo pitati gdje je ta razlika i što možemo mijenjati ili ta medijska stvarnost funkcionira bez obzira na to što ljudi mislili o njoj. To je izazov. Danas mediji nemaju klasičan oblik informiranja nego je oblikovanje javnih medija i društvenih smjernica sukladno određenim društvenim i kulturnim obrascima, što je vrlo zanimljivo - ističe Tanjić.

Krivo se prezentira, tvrdi rektor Tanjić, što je točno preduvjet napretka nekog društva.

- Europske zemlje poput Njemačke, Francuske, Italije ili Španjolske imaju vrlo izražen pozitivan nacionalizam pa je zanimljivo kako su oni uspjeli spojiti svoj napredak bez da su se odrekli od vlastitih vrijednosti. Kod nas se, pak, kaže da je temelj napretka i preduvjet stvaranja nekog boljeg društva zapravo odricanje od određenih vrijednosti - zaključio je prof. Tanjić.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava o stanju u varaždinskom, ali i nacionalnom, medijskom prostoru. Na kraju se voditeljica Ureda za pastoral u medijima Varaždinske biskupije Anita Treščec lijepim riječima i prigodnim poklonom zahvalila gospođi Jasminki Bakoš - Kocijan na dugogodišnjem predanom radu u Varaždinskoj biskupiji. Gđa. Bakoš - Kocijan je, naime, 20 godina provela kao novinarski suradnik na području informiranja i dopisništva za katoličke i svjetovne medije, pokrenula je i uređivala prvu web stranicu naše biskupije, sudjelovala u brojnim izdavačkim projektima te promovirala rad i djelovanje Varaždinske biskupije.
 

---