VARAŽDIN, 29. 5. 2019.

---

Tradicionalni godišnji susret medijskih djelatnika s varaždinskim biskupom, mons. Josipom Mrzljakom, održan je u srijedu 29. svibnja u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije. Susret je uobičajeno održan u povodu Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije, ove godine 53. po redu, a koji Crkva obilježava na 7. Uskrsnu nedjelju što ove godine pada 2. lipnja.

Sve je okupljene medijske djelatnike na početku susreta srdačno pozdravila mr. sc. Anita Treščec, voditeljica Ureda za pastoral u medijima, nakon čega je medijska suradnica Ureda, gđa. Ivana Šimunić, predstavila poruku Svetog Oca Franje uz ovogodišnji Svjetski dan sredstava društvene komunikacije pod nazivom „’Udovi smo jedni drugima' (Ef 4, 25). Od social network communities do ljudskih zajednica“, u kojoj Papa progovara o ulozi i značenju društvenih mreža u suvremenom društvu.

Nakon toga, u središnjem dijelu susreta, prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti te potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, održao je predavanje na temu "Prilike i prijetnje u virtualnoj zajednici".

Profesor Kanižaj je kazao, u sklopu svog veoma zanimljivog izlaganja, kako smo u zadnjih nekoliko godina izloženi sve većem broju dezinformacija, manipulacija, elektroničkog nasilja i neprimjerenog govora u javnom prostoru. Djeca i mladi svakodnevno se susreću s brojnim primjerima neprimjerenog sadržaja putem medija i društvenih mreža, a postojeći modeli medijskog odgoja ne mogu odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo u Hrvatskoj, rekao je predavač.

Tijekom predavanja predstavljeni su rezultati istraživanja koji pokazuju kako tek svako deseto dijete razgovara s bližnjima kada naiđu na uznemirujući sadržaj. Istodobno, prema EU Kids Online istraživanju, 80% roditelja djece u dobi od 9 do 17 godina smatra da bi u škole trebalo uvesti poseban predmet koji bi se bavio samo medijskim odgojem djece. Privatnost, sigurnost, povjerenje i vjerodostojnost medijskog sadržaja četiri su ključne teme koje na jedinstven način povezuju sve dionike i pružaju prilike za posve novi model suradnje u našoj zajednici, rekao je prof. dr. sc. Igor Kanižaj.

- U današnjem medijskom prostoru vrlo teško razlikujemo informaciju od dezinformacije. U tome bismo svi, zajedno s medijskim djelatnicima i profesionalcima općenito, trebali učiti kako prepoznati vjerodostojan medij te kako se snalaziti u tom kaosu u kojem nam se često čini da smo dio zajednice, a zapravo postajemo izolirani. Upravo je to naglašeno u ovoj poruci koju predstavljamo. O tome ne učimo dovoljno u našem odgojno-obrazovnom sustavu, nemamo dovoljno informacija, znanja i vještina i svima nam je potrebna edukacija koja će donijeti plod - kazao je prof. dr. sc. Kanižaj.

Profesor Kanižaj kazao je nekoliko riječi o tome kako se zaštititi, odnosno prepoznati loš sadržaj na internetu.

- Postoji istraživanje Eurobarometra koje pokazuje da smo mi u Hrvatskoj iznad svih drugih država u Europi kada se gleda koliko vjerujemo informacijama koje dobivamo kroz društvene mreže i video kanale. Taj podatak pokazuje da nismo prepoznali kvalitetu naših informativnih medija i da često idemo tražiti izvore informacija u virtualni svijet, a ne usmjeravamo se prema našim opće-informativnim medijima. Kako to raditi i zaštititi se? Tako da promislimo o izvoru informacija, da pokušamo utvrditi tko su glavni izvori koji se stavljaju u prvi plan te jesu li ti izvori vjerodostojni i možemo li ih provjeriti. Sve to možemo lakše kroz informativne medije nego kroz društvene mreže. Trebamo neprestano propitkivati upravo ta ključna pitanja jer ćemo tada puno lakše ocijeniti koji je sadržaj vjerodostojan - poručuje prof. Kanižaj.

Edukacija mladih jedan je od važnijih stavaka kada govorimo o medijskoj pismenosti. Upravo to naglašava profesor Kanižaj.

- Kada gledamo analizu našeg odgojno-obrazovnog sustava, a pogotovo osnovnih škola, nemamo dovoljno kvalitetne modele medijskog obrazovanja iako roditelji danas pokazuju izrazito velik interes za medijskim odgojem. U srednjoj školi smo još i više podbacili jer nismo posvetili dovoljno pažnje poučavanju o medijskoj kulturi i medijskom odgoju. Danas zapravo vidimo plodove onoga što možemo vidjeti u virtualnom svijetu. Zato bi trebalo što prije započeti s medijskim odgojem, već od vrtića, a trebamo se baviti i s medijskim odgojem umirovljenika, kao skupinom koju smo zanemarili - rekao je Igor Kanižaj.

Varaždinski biskup Josip Mrzljak se u svom obraćanju novinarima pridružio poruci Pape Franje kako nas slika globalne mreže sve zajedno može još više povezati, ali i razdvojiti.

- Na nama je da pokažemo onu pravu sliku koju je Papa dao, a to je, kao što sveti Pavao kaže, da smo kao jedno tijelo. U našem tijelu svaki organ ima svoju zadaću s ciljem da nam bude dobro. Tako i mi, u društvu u kojem živimo, svaki od nas ima svoju zadaću. Želimo zaista biti kao jedno tijelo koje ide prema dobru - kazao je varaždinski biskup.

Ako obitelj koristi internet da bi bila više povezana, da bi se potom susrela za stolom i pogledala u oči, tada je to resurs, napominje Papa Franjo, a u tome je sažeta i srž ponašanja na društvenim mrežama u duhu kršćanstva.

- Zato se i govori o obitelji. Ne samo onoj užoj u kojoj živimo, već da se slika obitelji prenese na širu zajednicu i upravo to Papa želi pokazati. U obitelji mora biti sloge i zajedništva, te upravo to čini mrežu koja povezuje, obiteljski odnosi - poručio je biskup Josip Mrzljak.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava o predstavljenoj tematici, a susret je završio zajedničkim objedom.
 

---