VARAŽDIN, 21. 4. 2021.

---

U subotu 17. travnja, uoči 3. nedjelje po Uskrsu, na VTV televiziji emitirana je tjedna emisija Ureda za pastoral u medijima “Vjera i nada” posvećena svetom Damjanu de Veusteru kojeg se Crkva posebno spominje 15. travnja.

Sveti Damjan pomalo je nepoznati svetac u Hrvatskoj. No velik broj Varaždinaca dobro poznaje časnu sestru Damjanu Mihaelu Barbarić koja je svoje redovničko ime uzela baš po ovom flamanskom svecu. Upravo je ova poznata varaždinska uršulinka bila gošća emisije “Vjera i nada” uoči 3. uskrsne nedjelje.

Je li on pronašao nju ili ona njega, kako se oduševila nad ovim svecem, na koji ga način nastoji nasljedovati, pogledajte u veoma zanimljivoj i poticajnoj emisiji koju je vodila i uredila novinarka Iva Kuzmić.

Sve je za sestru Damjanu počelo gotovo slučajno, još kada je kao srednjoškolka tijekom jedne duhovne obnove došla u kontakt s knjigom o sv. Damjanu njemačkog svećenika i pisca Wilhelma Hünermanna. Ona je možda označila i prekretnicu u njezinom životu.

- Doduše nisam je mogla kupiti, pa sam šetala oko štanda da vidim i eventualno pročitam knjigu dok sam tamo. Vidjela me sestra Klaudija i ničim izazvana mi je poklonila tu knjigu. Toga sam je ljeta pročitala, a već sam i tada na neki način razmišljala o redovničkom životu. Moram reći da, kada sam pročitala njegov životopis, oduševio me ovaj svetac jer je bio vrlo hrabar. Davao mi je snagu u odluci za odlaskom u samostan - kaže sestra Damjana Mihaela te dodaje kako ju je kod svetog Damjana de Veustera posebno dojmila ljubav prema Flamancima i svojoj zemlji, ali i njegova odluka da ode na drugi kraj svijeta, na Havaje, čime je ostavio obitelj koju je toliko volio i koju nakon toga nikada više nije susreo.

Prekrasne uspomene iz Rima s kanonizacije sv. Damjana

Prisjećajući se svog ulaska u uršulinski samostan, sestra Damjana naglašava kako gotovo da i nije mogla uzeti ime po ovom belgijskog svecu.

- Na početku novicijata čak niti sestra Klaudija nije bila sigurna je li on uopće svetac ili blaženik. Stoga mi je rečeno neka uzmem ime po svetim Kuzmi i Damjanu, pa ako i kada bude proglašen svetim onda ću uzeti njega. Tako sam napisala i u molbi. No, sestra Klaudija se potrudila i potražila informaciju da je 1995. godine proglašen blaženim. Nabavila mi je i njegove sličice, a saznala sam i da su njegove dvije sestre također uršulinke u Nizozemskoj. Tada sam bila sretna - ponosno ističe s. Damjana.

Radost ove varaždinske redovnice bila je golema kada je bila počašćena što može ići u Rim na kanonizaciju sv. Damjana de Veustera ujesen 2009. godine. Tome je pomogao i vlč. Domagoj Matošević, danas župnik u Mariji Bistrici, a tada povjerenik za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije. Naime, sestra Damjana je bila animatorica animatorskog ljetovanja mladih zagrebačke nadbiskupije na Malom Lošinju, a upravo je 2009. godine, kada se papa Benedikt XVI. spremao proglasiti Damjana svetim, vlč. Matošević izabrao Damjana za zaštitnika tog animatorskog ljeta. Rasplet tog ljetovanja bio je ravan čudu.

- Vlč. Domagoj nije znao da ja toliko volim svetog Damjana. Organizatori ljetovanja su se dogovorili da će financirati i jednom putniku pokloniti odlazak na kanonizaciju s njima u Rim. Moje sestre uršulinke su to blagoslovile i ja sam s tom grupom mladih mogla ići u Rim odakle osim prekrasne uspomene. Tim više što  se nisam nadala da ću ići. Uzbuđenje je bilo na vrhuncu, veoma svečano s jako puno ljudi, a ono što sam ja zamjećivala da postoji jako puno udruga svetog Damjana iz cijelog svijeta, iz Europe, Azije i drugdje - prisjeća se s. Damjana.

“Ako danas glas mu čujete, ne ostanite srca tvrda”

Iz životopisa svetog Damjana de Veustera časna sestra Damjana podcrtava kako je njegov stariji brat također bio redovnik, kao i dvije spomenute sestre koje su otišle u Holandiju. Kako je ostao jedini muškarac u obitelji, otac je s njime namjeravao nastaviti razvijati obiteljsko imanje. Čak ga je poslao na fakultet, a Damjan je planirao vjenčanje, no Bog, ističe sestra Damjana, nije mu “dao mira”.

- Za vrijeme pučkih misija čuo je pjesmu “Ako danas glas mu čujete, ne ostanite srca tvrda” i to ga je pogodilo, počeo je intenzivno razmišljati o redovničkom pozivu i s 19 godina otišao od kuće. No, rekli su mu da je prestar da bude svećenik, a ako izričito želi može biti brat redovnik. I tako da su ga primili. Najveća mu je prepreka bilo nepoznavanje latinskog jezika, ali njegov brat mu je potajno pomagao i ubrzo je naučio latinski, što se pročulo po samostanu. Pokazao je svoje znanje te su ga poslali na studij da postane svećenik - priča s. Damjana Mihaela Barbarić o jednom od svojih omiljenih sveca.

Sveti Damjan de Veuster je već i prije ređenja otišao u misije, a tijekom djelovanja na američkom otočju Havaji, javio se da želi ići na otok Moloka‘i gdje su nasilno odvodili zaražene gubom, tada neizlječivom bolesti koja je harala. Bolesnici su, s druge strane, bili prepušteni samima sebi bez medicinske ili druge pomoći.

Bolesnici u njemu prepoznali oca

- Damjana su izabrali da ode na taj otok Moloka‘i vjerojatno radi njegove tjelesne konstrukcije, jer kažu da je bio snažan i hrabar. Bilo mu je rečeno da tamo može biti nekoliko tjedana, pa onda i mjeseci, da bi se to odužilo, ali uz uvjet da ne dotiče gubavce. No, kada je Damjan došao na taj otok, vidio je strašne uvjete koji su vladali. Možemo samo zamisliti kako mu je bilo, primjerice dok pred sebe stavite djecu na silu odvojenu od roditelja. Damjanu nije bilo lako, ali zavolio je stanovnike tog otoka kao svoje. Zato su u njemu prepoznali oca, a tako su mu se i obraćali. No, kada se pročulo da Damjan dolazi preblizu tim gubavcima, dobio je zabranu da više ne smije napustiti otok. Zapravo ostao je svojom voljom pod cijenu da se više nikada ne smije s njega vratiti. Na tom je otoku postigao i svetost - napominje sestra Damjana Mihaela iz uršulinskog samostana.

Kako je sagradio crkvu, krstio i naviještao Evanđelje u mjestu koje je bilo u moralnoj, duhovnoj i tjelesnoj agoniji zbog društvene izoliranosti i fizičke boli? Kako se nosio s kušnjama misleći da ga je Bog napustio? Je li velika oluja koja je godinu prije njegove smrti poharala otok, poharala i njegovu dušu, ili je smogao snage i ojačao svoju vjeru?  Kako su stanovnici Moloka‘ija nastavili njegovo djelo i pokrenuli val dobrote i preobraženja ovog havajskog otoka? Što možemo mi, današnji kršćani, naučiti od svetog Damjana, pogotovo u vrijeme pandemije koronavirusa “gube našega vremena”, ali i koju poruku ovaj svetac ima za svakoga od nas, poslušajte i pogledajte u emisiji “Vjera i nada”.

Također, sve ostale video i audio materijale Ureda za pastoral u medijima Varaždinske biskupije, možete pronaći na YouTube kanalu Varaždinske biskupije na koji se možete besplatno pretplatiti.

 

---