Papina kateheza srijedom - Blaženstva su slika samog Isusa
VATIKAN, 29. 1. 2020.
Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 29. siječnja 2020.
Draga braćo i sestre, dobar dan!
Započinjemo danas niz kateheza o blaženstvima u Matejevom Evanđelju (5, 1-11). To je tekst kojim započinje „Besjeda na gori“ i koji je bio svjetlo u životu vjernicima, pa i mnogim nevjernicima. Teško je ne biti dirnut tim Isusovim riječima i pravo je željeti razumjeti ih i prihvaćati na sve puniji način. Blaženstva sadrže kršćaninovu „osobnu iskaznicu“ – to je naša osobna iskaznica –, jer ona oslikavaju lice samog Isusa, njegov način života.
Ovdje ćemo ponuditi općeniti okvir ovih Isusovih riječi, a u narednim ćemo katehezama tumačiti pojedina blaženstva, jedno po jedno.
Prije svega, važno je kako je došlo do proglašenja ove poruke: Isus, ugledavši mnoštvo koje je išlo za njim, uspinje se na blagi obronak koji okružuje Galilejsko jezero, sjeda i, obraćajući se svojim učenicima, naviješta blaženstva. Dakle, poruka je upućena učenicima, ali na horizontu su mnoštva, odnosno cijelo čovječanstvo. To je poruka za sav ljudski rod.
Nadalje, „gora“ podsjeća na Sinaj, gdje je Bog dao Mojsiju zapovijedi. Isus počinje podučavati novome zakonu: biti siromašni, biti krotki, biti milosrdni… Te „nove zapovijedi“ mnogo su više od normi. Naime, Isus ništa ne nameće, nego otkriva put sreće – svoj put – ponavljajući osam puta riječ „blago“.
Svako blaženstvo sastoji se od tri dijela. Na početku je uvijek riječ „blago“; zatim dolazi situacija u kojoj se blaženi nalaze: siromaštvo duha, ožalošćenost, glad i žeđ za pravdom i tako dalje; tu je, na kraju, razlog za blaženstvo, u koji uvodi veznik „jer“: „Blago ovima, jer… Blago onima, jer…“. To je osam blaženstava i bilo bi lijepo naučiti ih napamet te ih ponavljati kako bismo upravo u svom umu i srcu imali ovaj zakon koji nam je dao Isus.
Obratimo pažnju na ovu činjenicu: razlog blaženstva nije sadašnja situacija, nego novo stanje koje blaženi primaju na dar od Boga: „njihovo je kraljevstvo nebesko“, „oni će se utješiti“, „oni će baštiniti zemlju“.
U trećem elementu, a to je upravo razlog sreće, Isus često koristi budućnost u pasivu: „oni će se utješiti“, „baštinit će zemlju“, „oni će se nasititi“, „oni će zadobiti milosrđe“, „oni će se sinovima Božjim zvati“.
Ali što znači riječ „blažen“? Zašto svako od osam blaženstava započinje s riječju „blago“? Izvorni izraz ne označava nekoga kome je pun trbuh ili mu dobro ide, nego je osoba koja je u stanju milosti, koja napreduje u milosti Božjoj i koja napreduje na Božjem putu: strpljivost, siromaštvo, služenje drugima, utjeha… Oni koji napreduju u tim stvarima sretni su i bit će blaženi.
Dajući se nama Bog često bira nezamislive putove, možda naše ograničenosti, naše suze, naše poraze. To je uskrsna radost o kojoj govore istočna braća, radost koja na sebi nosi biljege muke, ali je živa, prošla je kroz smrt i iskusila Božju snagu. Blaženstva ti uvijek donose radost; ona su put kojim se prispijeva radosti.
Dobro bi bilo uzeti danas u ruke Matejevo Evanđelje, peto poglavlje, redci jedan do jedanaest i pročitati blaženstva – možda i više puta, tijekom tjedna – da shvatimo taj tako lijep, tako siguran put sreće koji nam Gospodin predlaže.
