Zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa preminuo je u ponedjeljak, 25. siječnja, u Nadbiskupskom domu u Zagrebu, u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva.

Tijelo pokojnog nadbiskupa bit će izloženo u zadarskoj katedrali sv. Stošije, u petak, 29. siječnja. Istoga dana, navečer u 18 sati, u katedrali će se održati molitveno bdjenje. U subotu, 30. siječnja u 11 sati, sprovodni obredi započet će misom zadušnicom koju će predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, nakon čega će tijelo pokojnog nadbiskupa biti pokopano u grobnici zadarskih nadbiskupa u katedrali.

Misu zadušnicu za iznenada preminuloga zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđu na dan njegove smrti u ponedjeljak, 25. siječnja, u zagrebačkoj katedrali predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zajedno s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj nadbiskupom Mariom Robertom Cassarijem, s hrvatskim nadbiskupima i biskupima i tridesetak svećenika. "Ovaj susret u našoj katedrali nismo planirali. Bog ima svoj plan, a mi smo ovdje s puno pitanja sabrani na molitvu. Želimo moliti za brata nadbiskupa Prenđu. Vjerujemo da je Bog onaj koji prihvaća naše molitve i učvršćuje sada naše zajedništvo", rekao je na početku mise kardinal Bozanić.

"S raznim osjećajima, s ljubavlju molimo za nadbiskupa Prenđu da ga Bog primi, da ga oslobodi od svega što mu priječi put k Njemu, da ga primi u svoje zajedništvo, a nas koji smo ovdje da učvrsti u pravoj istini, u pravoj zbilji našega života, da se uvijek pouzdajemo u spasitelja svoga Boga, da budemo Kristovi i da Krista slijedimo", rekao je u homiliji kardinal Bozanić, podsjećajući kako su biskupi jutros čekali nadbiskupa Prenđu da im se pridruži da zajedno slave misu, međutim, Bog je odredio da se slavi ova misa, "a on ju slavi s nama s one strane smrti". Spomenuo je i kako je nadbiskup sinoć nakon što je došao iz Zadra, poslije večere govorio o planovima za današnji dan. Danas su se biskupi Hrvatske biskupske konferencije okupili na izvanredno zasjedanje i on je imao određene točke. Govoreći kako su to naši ljudski planovi, nadbiskup je upitao što je zbilja našega života, što je ono što traje, gdje je sigurnost. Govoreći kako nije sigurnost u našim ljudskim planovima niti u ovozemnom životu, sigurnost je negdje drugdje, kardinal je podsjetio kako Izaija danas poručuje da je Bog naš spasitelj i u njega se trebamo pouzdati.

Nakon mise zadušnice tijelo pokojnog nadbiskupa preneseno je iz zagrebačke katedrale u Zadar, gdje će biti pogreb u subotu 30. siječnja.

Mons. Ivan Prenđa rođen je 31. prosinca 1939. godine u Gornjem Zemuniku, župa Zemunik, od oca Jure i majke Ike rođ. Zubčić. Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio je u Zadru. Pohađao je Visoku bogoslovnu školu u Zadru i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao 1964., a postigao licencijat 1967. godine. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. godine u Zadru, po rukama zadarskog nadbiskupa Mate Garkovića. U Zadarskoj nadbiskupiji obnašao je sljedeće službe: od 1964. do 1968. bio je župnikom Škabrnje, Nadina i Smilčića; od 1968. do 1970. duhovnikom u Nadbiskupskom sjemeništu "Zmajević" u Zadru, a od 1970. do 1992. ravnateljem sjemeništa; od 1968. profesorom pastoralke na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru; od 1970. do 1972. katehetom mladih u Zadru; od 1973. dijecezanskim delegatom za pastoral svećeničkih zvanja te poslužiteljem župa Ervenik, Nunić, Rodaljice, Bruška, Popovići i Medviđa; od 1983. kanonikom Stolnog kaptola sv. Stošije; od 1984. voditeljem svetih obreda Stolne crkve; od 1981. do 1990. dopisnikom Glasa Koncila; od 1970. do 1992. voditeljem Odjela za zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji.

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom zadarskim 29. ožujka 1990. godine. Biskupsko ređenje primio je 9. lipnja 1990. godine u zadarskoj katedrali, gdje je glavnim zarediteljem bio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Po dužnosti, odmah postaje i generalnim vikarom Zadarske nadbiskupije. Službu nadbiskupa ordinarija Zadarske nadbiskupije preuzeo je 2. veljače 1996. godine, a svečano je ustoličen u tu službu u katedrali sv. Stošije 11. veljače 1996.

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je mnoge službe, među ostalima i potpredsjednika HBK od 2000. do 2005. Od 1998. do 2004. bio je predsjednikom Hrvatskog Caritasa. Vršio je i službe predsjednika Vijeća HBK za kler i bio članom Mješovite komisije HBK, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica. (Ika)