Fra Josip Tretnjak, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, koji je preminuo u Čakovcu u srijedu 7. listopada u 68. godini života, 52. redovništva i 43. godini svećeništva, pokopan je u petak 9. listopada na čakovečkom groblju.

Sprovodne obrede i misu zadušnicu predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu s biskupom Linza u miru mons. Maximilianom Aichernom, pomoćnim sarajevskim biskupom i predsjednikom Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu mons. Perom Sudarom, provincijalnim ministrom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilijom Vrdoljakom, te mnogobrojnim franjevcima i drugim svećenicima.

Oproštaju i ukopu u franjevačku grobnicu nazočilo je mnoštvo vjernika župe sv. Nikole biskupa, u kojoj je posljednju godinu dana o. Tretnjak obavljao službu župnog vikara, vjernici iz Hrvatske katoličke misije u austrijskom Linzu gdje je službovao više od dva desetljeća, članovi obitelji, rodbina i vjernici iz njegova rodnog Štefanca nedaleko od Čakovca, više od 60 franjevaca svećenika, časne braće i bogoslova, 20-tak svećenika na službama u međimurskim župama, sestre redovnice iz više zajednica te mnogi drugi. Životni put tog zauzetog pastoralnog djelatnika prikazao je provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak koji je istaknuo da su ga kao odgovornog i radišnog franjevca i svećenika svi iskreno voljeli, a njegov rad izuzetno cijenili.

Fra Josip Tretnjak rođen je 9. ožujka 1948. godine u obitelji Franje i Eve r. Crkvenčić. Nakon osnovne škole 1962. godine ulazi u franjevačko sjemenište i gimnaziju na zagrebačkom Kaptolu. Nakon godine novicijata u Cerniku (1964.-1965.) i završetka sjemeništa i gimnazije, 1967. godine upisuje u Zagrebu Teološki fakultet koji završava 1974. godine. Za svećenika je zaređen 8. srpnja 1973. godine i namješten kao apsolvent bogoslovije u franjevački samostan u Slavonskom Brodu, gdje ostaje kratko vrijeme. Ubrzo će njegova glavna misija postati iseljenički pastoral hrvatskih radnika u Austriji i Njemačkoj. Već 1974. godine poslan je za dušobrižnika hrvatskih radnika u HKM u Beč, a nakon četiri godine djelovanja preuzima vodstvo HKM-a u njemačkom Freudenstadtu gdje ostaje do 1982. godine. Potom se vraća u domovinu, gdje u Virovitici djeluje kao vikar i kapelan. Godine 1984. imenovan je gvardijanom i župnikom u Vukovaru gdje ostaje do 1990., nakon čega je do 1993. bio župnik i upravitelj filijalne kuće u Zapolju kraj Nove Gradiške. Ponovno odlazi u Austriju gdje je imenovan voditeljem HKM-a u Linzu i delegatom Definitorija Provincije za braću u Austriji. Godine 1996. preuzima službu naddušobrižnika za hrvatsku iseljeničku pastvu u Austriji. Na tim je službama bio sve do 2014. godine kada se vratio u domovinu, u svoje Međimurje, preuzevši službu župnoga vikara i ekonoma u samostanu i župi sv. Nikole u Čakovcu. Preminuo je na blagdan BDM od Krunice u Županijskoj bolnici u Čakovcu od posljedica zloćudne bolesti koja ga je pratila posljednjih godina.

Provincijalni ministar naveo je tri područja njegove djelatnosti za koja mu je uputio priznanje i zahvalnost. To su njegovo služenje Crkvi kroz svećeničku službu, služenje hrvatskom iseljeništvu na pastoralnom i socijalnom planu, te prijateljsko služenje franjevačkom bratstvu. Dao je neizmjeran doprinos skrbi za hrvatske iseljenike. Njegov predan i odgovoran rad pridonio je zauzetoj i organiziranoj brizi o pastoralu hrvatskog iseljeništva u čemu je uživao ugled i poštovanje domaće i austrijske Crkve, osobito biskupije Linz u kojoj je djelovao 21 godinu. Kroz njegovo vodstvo i povezivanje HKM-ova u Austriji, zajednički rad i suradnju, vjerničke zajednice u Austriji uživale su posebnu pažnju i poštivanje, kako u vjerničkim, tako i u državnim krugovima.

U ime biskupije Linz njezin biskup u miru mons. Maximilian Aichern, koji je s o. Tretnjakom blisko surađivao, zahvalio mu je na izgradnji jake vjerničke zajednice hrvatskih iseljenika, kao i na duhovnoj brizi o vjernicima svih narodnosti u Linzu i okolici, te tamošnjoj bolnici.

Riječi zahvalnosti i oproštaja uputio je i dr. Laszlo Vencser, nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo stranaca u Austriji, zahvalivši mu u ime Biskupske konferencije Austrije i svoje osobno za primjerenu suradnju i predanje pastoralnom radu.

Na kraju su riječi oproštaja uputili biskup Sudar i čakovečki gvardijan i župnik fra Željko Železnjak. Biskup Sudar napomenuo je kako se fra Josip nikada nije žalio na bol zbog teške bolesti, ali je s boli proživljavao sve teškoće hrvatskog naroda. Uputio mu je duboku zahvalnost za služenje hrvatskom narodu i Crkvi u ime čitave inozemne pastve i domovinske Crkve. Gvardijan Železnjak naglasio je kako se opraštaju u vjeri i s molitvom zahvalnosti od franjevca koji je oplemenio svaku sredinu u kojoj je djelovao i koji će onima koji ostaju biti nadahnuće i primjer življenja vjere.

Biskup Mrzljak predvodio je potom svetu misu zadušnicu u župnoj i franjevačkoj crkvi sv. Nikole biskupa u zajedništvu s biskupima i 50-tak svećenika. U uvodu mise biskup je okupljenima napomenuo da su sabrani s vjerom da se fra Josip rodio za vječnost te da je sada s Onime kojem je vjerovao i kome je služio. U propovijedi je istaknuo kako bi se čitav njegov život mogao sabrati u misao "da je uistinu živio za drugoga", a snagu za to crpio je u Božjoj riječi i Kruhu života.