DONJI KRALJEVEC, 28. 7. 2013.

U sklopu svečane proslave mjesnog blagdana Magdalenja, odnosno zaštitnice mjesne crkve sv. Marije Magdalene, u Donjem Kraljevcu, filijali donjomeđimurske župe Draškovec, u nedjelju 28. srpnja, otkriveno je spomen-poprsje domaćem sinu franjevcu dr. Gothardu Goričancu, rođenome prije 120 godina, 11. siječnja 1893. u tome mjestu, a preminulome prije 55 godina, 12. prosinca 1958. godine u Subotici.

Misno slavlje u mjesnoj crkvi predvodio je fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, u zajedništvu s domaćim župnikom vlč. Matijom Vonićem te gvardijanom i župnikom iz Čakovca fra Stankom Belobrajdićem. Na kraju mise provincijal je zahvalio župniku Voniću na inicijativi podizanja spomen-poprsja franjevcu Goričancu, koji je bio prvi doktor znanosti u provinciji, te je zahvalu uputio i darovateljima koji su omogućili ostvarenje ove inicijative.

Nakon mise na prigodnoj svečanosti bistu, koja je izrađena od ivanečkog kamena u radionici kipara Slavka Bunića, otkrili su darovatelji Ivan Gosarić i Marija, r. Goričanec. Bista je postavljena u novouređenom perivoju oko mjesne crkve, u kojem će se, po riječima župnika Vonića, nastaviti podizati spomen-obilježja velikanima ovoga mjesta koje je tijekom prošlosti dalo čak polovicu od ukupno 32 duhovnih zvanja rodom iz župe Draškovec, među kojima je šestero redovnika i isto toliko redovnica rođenih u Donjem Kraljevcu. Župnik je zaželio da spomen na brojna duhovna zvanja koja je dalo to mjesto, bude poticaj da u župi izraste koje novo duhovno zvanje. Uređenje perivoja pomogla je Općina Donji Kraljevec čiji je načelnik Miljenko Horvat nazočio svečanosti.

Gothard Goričanec, krsnim imenom Antun, dana 13. rujna 1909. primljen je na Trsatu u novicijat novoosnovane Hrvatske franjevačke provincije, gdje polaže i prve, jednostavne zavjete 14. rujna 1910., a svečane zavjete 21. svibnja 1914. na Kaptolu u Zagrebu. Studij teologije i filozofije završava u Zagrebu, te je 30. lipnja 1915. zaređen za svećenika u zagrebačkoj prvostolnici. Službovao je u Našicama kao kapelan i župni kateheta, u Iloku je bio vjeroučitelj gimnazije, u Cerniku kapelan i župni kateheta, te u Vukovaru privremeni vjeroučitelj gimnazije. U Budimpešti je položio 1923. godine doktorat iz kanonskog prava. Kao dobar poznavatelj mađarskog jezika premješten je iste godine u Suboticu koja je netom ušla u sastav Hrvatske franjevačke provincije. Tu je ostao u službi kapelana i župnog katehete do 1925. godine, a predavao je vjeronauk i u gimnaziji sestara Naše Gospe. Nakon Subotice premješten je u rodno Međimurje, u Čakovec, gdje vrši službu vjeroučitelja na državnoj učiteljskoj školi i u franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Varaždinu. U tom razdoblju, 1928. godine, u Budimpešti uspješno brani doktorat iz sv. Bogoslovlja. U idućim godinama živio je i djelovao u Varaždinu kao gvardijan i vjeroučitelj, u Karlovcu kao gvardijan i upravitelj župe, te kao vjeroučitelj u Virovitici. Svjedočanstva njegovih učenika opisuju ga kao osobu koja je savjesno pripremala svoja predavanja. U školi je bio strog, ali pravedan. Zahtijevao je potpuno poznavanje građe, i to na čistom književnom jeziku.

U razdoblju od 1948. do 1951. bio je definitor Provincije. Kao izvrstan poznavalac crkvenog prava rješavao je ženidbene parnice čitavoga Karlovačkog dekanata, za što je dobio priznanje i od Nadbiskupskog ženidbenog suda u Zagrebu. Posljednje godine svojega života proveo je u Subotici, gdje je marljivo i predano obavljao sve samostanske dužnosti. Osobito su na glasu bile njegove propovijedi koje su bile kratke i sažete. Posljednjih godina svoga života bio je ispovjednik četiriju zajednica časnih sestara. Otac Gothard preminuo je 12. prosinca 1958. godine u Subotici u 66. godini života, 49. godini redovništva i 44. godini svećeništva. Sprovodne obrede predvodio je 14. prosinca mons. Matija Zvekanović, biskup i apostolski administrator Bačke.

Jasminka Bakoš-Kocijan