Od:
Do:

U Ivancu oproštaj od don Franje Hrga

U Ivancu oproštaj od don Franje Hrga

IVANEC, 4. 9. 2014. 

Don Franjo Hrg, umirovljeni svećenik Zadarske nadbiskupije, koji je preminuo u utorak 2. rujna, pokopan je u četvrtak 4. rujna u svom rodnom gradu Ivancu, gdje je proveo godine umirovljenja.

Sprovodne obrede na gradskom groblju u Ivancu predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu s 50-tak svećenika, a oproštaju su nazočili članovi obitelji, rodbina, redovnice i mnoštvo vjernika ivanečke i okolnih župa u kojima je pastoralno pomagao. Misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene predvodio je don Tomislav Baričević, izaslanik zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića. Riječi oproštaja uputili su ivanečki župnik vlč. Zoran Gložinić, zatim ivanečki župnik u vrijeme njegova umirovljenja vlč. Stjepan Najman, preč. Valent Posavec u ime svećenika Gornjovaraždinskog dekanata te Danijela Hudoletnjak u ime vjernika ivanečke župe.

Don Franjo Hrg, sin Franje i Marije r. Habek, rođen je 13. kolovoza 1932. godine u Ivancu gdje je odrastao uz brata Antuna i sestru Anku. Nakon završene osnovne škole upisuje Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu kao pitomac Sjemeništa, a potom Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Za svećenika Zadarske nadbiskupije zaredio ga je 16. lipnja 1957. godine mons. Mate Garković, zadarski nadbiskup. Mladu misu proslavio je u Ivancu na sam župni blagdan sv. Marije Magdalene.

U rujnu 1957. g. imenovan je župnikom Selina i Starigrada-Paklenice. Godine 1963. odlazi za upravitelja župa Turanj i Sv. Filip i Jakov, gdje ostaje do 1981. kada je imenovan župnikom u Kalima i poslužiteljem župe Kukljica. Potom 1985. godine postaje župnikom Privlake i upraviteljem župe Vir. Zbog bolesti, u srpnju 1990. razriješen je svih službi, odlazi na odmor radi liječenja i oporavka te se vraća u svoj rodni Ivanec. Ratna zbivanja tih godina onemogućuju mu povratak u matičnu biskupiju, pa je umirovljen u rujnu 1991. Svojim iskustvom i zrelošću pomagao je u pastoralu svoje rodne župe, okolnim župama Gornjovaraždinskog dekanata, te u ivanečkom samostanu klanjateljica Krvi Kristove. Redovito i rado sudjelovao je na svim svećeničkim susretima i slavljima u dekanatu, te pružao dragocjenu pomoć župnicima u svim pastoralnim potrebama kao pouzdan, savjestan i vrijedan svećenik. Za slavlje svetih misa i propovijedi posebno se brižno pripremao. Svim svećenicima i vjernicima iza sebe ostavio je trag dobrote, topline i prijateljstva. Vlastitim sredstvima pomogao je niz radova u župi, a financirao je i podij s nadstrešnicom za misu na otvorenom pokraj vidikovca na vrhu Ivanščice. Također se rado uključio u život grada Ivanca, neprestano je bio među ljudima, svojim Ivančanima koji ga pamte kao vedrog i nasmijanog don Franu koji je osobito rado boravio u prirodi, svom vinogradu i na obližnjoj Ivanščici. Godine 2007. proslavio je u Ivancu i zlatnu misu. Posljednjih godina polako su ga zbog bolesti napuštale tjelesne snage, te je okrijepljen svetim sakramentima preminuo u Caritasovu Domu za starije i nemoćne Sv. Ivan Krstitelj u Ivancu u 83. godini života i 58. godini svećeništva.

U homiliji je don Baričević rekao da izražava sućut u ime nadbiskupa Puljića i zadarske mjesne Crkve. Govoreći o svećeničkom djelovanju don Frane, kazao je kako je ono bilo ispunjeno mnogobrojnim teškoćama, ali je po svojem duhovnom životnom primjeru ostao u sjećanjima mnogih vjernika župa u kojima je djelovao.

Jasminka Bakoš-Kocijan